Sedam stanova za djecu bez roditeljske skrbi

Prije izmjena Zakona o socijalnoj skrbi i osnivanja stambenih zajednica 1997., u nadležnosti domova bili su mladi do navršetka 18. godine, prisjetila se ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jasna Ćurković Kelava dodajući kako su sa 18. godina ti mladi ljudi ipak još uvijek samo djeca. Kada su se sa toliko godina našli na životnoj vjetrometini češće su upadali u neprilike i postajali radna snaga na crnom tržištu.

Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi dobna je granica dignuta na 21. godinu, a istovremeno je zaživio i projekt prve stambene zajednice.

Te godine dobili smo do Grada Zagreba prvi stan kapaciteta četiri mjesta i njega smo smjestili četiri mladića, prisjetila se Ćurković Kelava.

Tada je sve započelo, a do danas, kako je rekla, u sastavu njihove stambene zajednice postoji sedam stanova - pet su ih dobili od grada, jedan im je kupila Prva stambena štedionica, a jednog je oporučno ostavio jedan pokojni Zagrepčanin.

Mjesta je uglavnom dovoljno, i uvijek vodimo računa da imamo pokoje u rezervi, ukoliko se pojavi potreba za nečijim hitnim prijemom, naglasila je Ćurković Kelava.

Većina stanara u stambenoj zajednici provede od godinu do godinu i pol dana, zavisno o procjeni stručnjaka doma.

"Puštamo" ih tek kada procijenimo da su se snašli, da imaju siguran posao, rekla je Ćurković Kelava.

O njihovim velikim i malim problemima, kako onim osobnim, tako i onim koji su vezani uz pronalaženje posla brine se voditeljica stambene zajednice Liliana Kalčić Galeković, među štićenicima popularna Lili, koja ih svakodnevno obilazi, razgovara s njima i pomaže im.

Ponosni smo što smo tijekom proteklih desetak godina osnovali veliku mrežu suradnika-poslodavaca koji imaju sluha kada je riječ o zapošljavanju naših štićenika. To su prije svega, Magma, Konzum, Merkator, Croatia osiguranje, različite zdravstvene ustanove na području Grada Zagreba i brojni drugi, ističe Ćurković Kelava.

Dodala je kako se štićenicima već nakon tri do četiri mjeseca od dolaska u stambenu zajednicu pokušava, sukladno njihovim sklonostima, pronaći posao.

Ti mladi ljudi u osoblju doma imaju često jedinu čvrstu životnu potporu, te im se javljaju i godinu-dvije nakon izlaska, ukoliko imaju neki problem.

Od 1997. do sada kroz stambenu zajednicu prošlo 110 mladih, a za 90 posto njih taj je oblik prelaska iz doma u život bio uspješan, prisjetila se Ćurković Kelava dodajući kako pod pojmom "uspješan" misli da nisu zapali u probleme, zaposlili su se, a neki od njih i studiraju.

Studiranje je prije bilo gotovo nezamislivo za naše štićenike, zbog straha od nemogućnosti da sami financiraju svoj studij, no 2001. godine tadašnje im je Ministarstvo socijalne skrbi omogućilo mjesečne stipendije. Takva stipendija danas iznosi 2.000 kuna, no zakon još uvijek nije jasno definirao da djeca koja žele studirati ne moraju birati između stipendije ili boravka u zajednici.

"Svaki njihov uspjeh nas jako veseli i na njega smo silno ponosni", ističe Ćurković Kelava.

Dodala je kako je sretna, jer je nedavno saznala da se dvoje štićenika njezinog doma oženilo, zaposlilo i dobilo sina.

Ništa manje nije ponosna niti na jednu štićenicu koja je, kako je kazala, imala iznimno težak i traumatičan život, a danas je zajedno s prijateljicom otvorila svoj veliki frizersko-kozmetičarski obrt.

"S gotovo roditeljskim strahom pratim one za koje osobno nisam sigurna kako će se uklopiti u društvo i beskrajno se obradujem kada saznam da su uspjeli", ističe ravnateljica Dječjeg doma Zagreb.

Po podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u 12, od ukupno 14 domova za djecu bez roditelja odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi ustrojen je rad jedne ili više stambenih zajednica.

Ukupno postoji 28 takvih stambenih zajednica, kapaciteta 78 djece, što zadovoljava trenutne potrebe za smještajem.

Jedan od najznačajnijih problema koji muči mlade osobe nakon prekida smještaja u dječjem domu i završenog školovanja je njihova nezavidna materijalna situacija i pronalazak stalnog zaposlenja. Stoga ministarstvo naglašava potrebu senzibiliziranja javnosti na probleme s kojima se susreću te mlade osobe.

U tom smislu potrebno je što veće uključivanje gradova i županija projekt pomoći toj skupini mladih.