« Svijet
objavljeno prije 24 dana i 9 sati
EH, DA...

Obnova crkve Notre Dame: Olako obećana brzina?

Od kobnog požara u najčuvenijoj crkvi Pariza prošlo je više od dva mjeseca, a još nije jasno u kom pravcu će krenuti obnova. Francuski parlament uskoro ponovo raspravlja o tome

Kad će Notre Dame dobiti stari sjaj?
Kad će Notre Dame dobiti stari sjaj? (Arhiva)
Više o

Notre Dame

,

obnova

Pariški nadbiskup Michel Aupetit nosi bijelu kacigu na glavi dok poziva na molitvu. Pomoćnici na misi i nekolicina vjernika također imaju kacige. Scenu obasjavaju reflektori gradilišta. Iznad oltara se vidi nebo.

Patrick Chauvet, dekan katedrale, izgovara prkosno: „Crkva Notre Dame je izuzetno živahna". Drugačije zvuči izjava Barbare Schock-Werner, koja je ranije vodila majstorsku radionicu za obnovu i održavanje Kelnske katedrale, a sada je koordinatorica njemačke pomoći za obnovu pariške katedrale.Nekoliko dana prije ove mise ona je po drugi puta posjetila oštećenu crkvu. Po njenom je mišljenju objekt, inače zatvoren za javnost, još uvek izložen opasnosti od rušenja.

Raščišćavanje usporava početak obnove

Objasnila je da potporne grede natopljene vodom tijekom gašenja požara može napasti plijesan. Orgulje su prekrivene s čađi. Na kelnskom crkvenom radiju Barbara Schock-Werner je rekla da je stanje doduše nešto bolje od onog koje je zatekla prilikom prve posjete, ali da su nagorjele grede i komadi srušenog krova i dalje na podu usred crkve.

Francuski predsednik Emmanuel Macron je u obraćanju naciji odmah nakon požara obećao da će crkva biti obnovljena za pet godina. Philippe Villeneuve, glavni arhitekt obnove katedrale se doduše u jednom novinskom interviewu za Le Figaro ogradio od tog vremenski uskog koridorta, ali to ambiciozno obećanje ipak je sada za vratom Jean-Louisa Georgelina, generala sa pet zvjezdica. Nekadašnji šef francuskog vrhovnog stožera je sada posebni opunomoćenik za rekonstrukciju, ili, kako su ga već nazvali „gospodin Rekonstrukcija".Najveću prepreku predstavljaju tone istopljenog olova s krova, koje truju unutrašnjost crkve. Zbog opasnosti od trovanja na uklanjanju šuta u upotrebei su mali teledirigirani bageri. To usporava čišćenja, bez kojeg prava rekonstrukcija ne može ni početi.

Vlada ima posljednju riječ

Macron je zatražio „kreativnu obnovu", savez tradicije i modernosti, „hrabrost punu poštovanja". Ti slogani podstiču takmičarski duh na arhitektonskom konkursu koji je vlada raspisala u travnju. Do kraja lipnja je moguće dostaviti prijedloge za oblikovanje krova i tornja. U međuvremenu su poznati i neki prijedlozi, očito potaknuti inspirativnim predsjednikovim naputcima: arhitekt Vincent Callebaut predlaže da se na krovu obnovljenje crkve izgradi vrt, u kojem bi se godišnje ubiralo oko 20 tona voća i povrća, dok stockholmski arhitektonski ured Ulfa Mejergrena predlaže izgradnu bazena na krovu, pri čemu bi crkveni toranj  imao i funkciju vodoskoka.

Ministar kulture u francuskoj Vladi Franck Riester je u svibnju pozvao Francuze da sudjeluju u javnoj debati o budužem izgledu katedrale, ali je istovremeno podsjetio javnost da zadnju riječ ima država, odnosno Vlada. Pri tome nije jasno kada će odluka biti donesena.

Jedna anketa sprovedena u travnju ustanovila je da 54 posto Francuza podržava vjernu rekonstrukciju. Glavni arhitekta Philippe Villeneuve naglašava da je Francuska potpisala međunarodni sporazum o zaštiti spomenika još 1964., te da ju taj ugovor obvezuje. Ukratko: „Vrh tornja mora biti isti".

Negativni primer katedrale u Koelnu?

Francuski arhitekt ukazuje i na loš primjer rekonstruiranog tornja katedrale u Kölnu: „To je bradavica iz pedesetih godina prošlog stoljeća na povijesnoj zgradi". Tim od 150 suradnika želi u Parizu takve greške spriječiti. Kraj spora između hrabrosti i skrušene privrženosti tradiciji pritom nije na vidiku.

Bez prevelikih očekivanja

Još nije ni razjašnjeno kako će se obnova financirati. Pod dojmom požara, koji je tada bio i veliki svjetski medijski događaj, najavljene su velike donacije. Ali do 14. lipnja je, prema navodima francuskog radija, uplaćeno samo 85 milijuna od najavljenih 850 milijuna eura. Pri tome je posebnu ljutnju izazvala činjenica da je najveći dio tog novca za obnovu katedrale Notre Dame - koja je, kako je napomenuo ministar kulture Riester, "dio francuskog kulturnog identiteta" - doniran od strane državljana SAD-a, dok francuski industrijalci nisu uplatili ni cent od novca koji su tako spektakularno i medijski efektno obećavali. Nakon te kritike su počele stizati i francuske donacije, ali zasada ipak prilično stidljivo.

Barbara Schock-Werner upozorava da ne treba imati prevelika očekivanja: „Čak i ako na katedralu bude postavljen krov za pet godina, na crkvi će se morati još dugo raditi". I u raspravi u francuskom Senatu se čula kritika užurbanosti. Nacrt zakona o rekonstrukciji Katedrale je bitno izmjenjen, tako da francuska vlada na osnovu toga ne može zaobići stroge odredbe o zaštiti povijesnih spomenika. Senat čak zahtijeva „vjernost poslednjem izgledu" prije požara.

Parlament će 26. lipnja odlučivati o tom promijenjenom zakonskom tekstu. Trebalo bi ponovo očekivati spor oko vjernosti starom izgledu ili želji za inovativnim elementima pri obnovi katedralne crkve Notre Dame.

Piše: Sven Töniges/DW
26.06.2019. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh