Obilježena sedma obljetnica ubojstva Zorana Đinđića

U povodu sedme obljetnice ubojstva srbijanskog premijera i predsjednika Demokratske stranke (DS) Zorana Đinđića, članovi njegove obitelji, predsjednik Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković predstavnici političkih stranaka te brojni građani u petak su polaganjem cvijeća na njegov grob odali počast prvom srbijanskom demokratskom premijeru.

Nekoliko tisuća Đinđićevih poštovatelja te pristaša Liberalno-demokratske partije (LDP), predvođenih predsjednikom Čedomirom Jovanovićem, prošlo je u tradicionalnoj "Šetnji za Zorana" središtem Beograda, položilo cvijeće na mjestu atentata u dvorištu zgrade srbijanske vlade te odalo počast na grobu ubijenog premijera u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Počast su uz predstavnike oporbene Liberalno-demokratske stranke odali i predstavnici stranaka vladajuće koalicije DS-a, Srpskog pokreta obnove (SPO) i stranke G17.

Premijer i članovi vlade također su položili vijenac na spomen-ploču u dvorištu vlade, gdje je Đinđić ubijen.

Đinđić je ubijen u napadu u dvorištu zgrade srbijanske vlade 12. ožujka 2003., njegovu pokopu nazočilo je više od 70 stranih državnih izaslanstava, a u pogrebnoj povorci na beogradskim ulicama bilo je više stotina tisuća građana.

Đinđić je bio prvi srbijanski premijer nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za njegova mandata počeo je proces demokratizacije srbijanskoga društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Đinđić je bio jedan od osnivača Demokratske stranke (DS) u kojoj je bio predsjednik Izvršnog odbora, a od siječnja 1994. do ubojstva predsjednik stranke. Također je bio jedan od veterana srbijanske oporbe i jedan od najistaknutijih vođa srbijanske demokratske oporbe, koja je porazila Miloševićev režim na izborima, rujna 2000. godine.

Đinđićeva vlada zauzimala se za suradnju s Haaškim tribunalom i za vrijeme njegove vlade uhićena je nekolicina haaških optuženika, među kojima i bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević, koji je Haagu izručen 28. lipnja 2001.

Probleme Kosova i juga Srbije Đinđić je prihvaćao kao "naslijeđene", koje je stvorila bivša vlast koja, kako je ocijenio, nije znala rješavati probleme političkim sredstvima.

U svibnju 2007. bivši zapovjednik negdašnje Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog organizacije ubojstva premijera Đinđića, a kao izravan počinitelj ubojstva na 40 godina zatvora osuđen je i bivši zamjenik zapovjednika te postrojbe Zvezdan Jovanović.

Presude Ulemeku i Jovanoviću potvrdio je 29. prosinca 2008. srbijanski Vrhovni sud u drugostupanjskom postupku, a potom i 24. studenog 2009. u trećestupanjskom postupku predviđenom u slučaju osude na najviše zatvorske kazne.

Presudu Đinđićevim ubojicama nedostatnom smatraju vođe oporbenih stranaka LDP-a i Socijaldemokratske unije, Čedomir Jovanović i Žarko Korać, te vođa Srpskog pokreta obnove, koji sudjeluje u srbijanskoj vladajućoj koaliciji, Vuk Drašković. Ističu kako Đinđićevo ubojstvo neće biti potpuno riješeno sve dok ne budu otkriveni oni koji su pružali političku zaštitu organizatorima i počiniteljima ubojstva. (hina/metro-portal)