Obama položio zakletvu i postao predsjednik

S lijevom rukom na Bibliji svoga političkog idola Abrahama Lincolna i podignutom desnicom Barack Hussein Obama II. pod punim je imenom pred predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuo za predsjednika SAD-a s četverogodišnjim mandatom.

Tekst Obamine predsjedničke prisege propisan je Ustavom SAD-a: "Svečano prisežem da ću vjerno obnašati dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i da ću najbolje što mogu čuvati, štititi i braniti Ustav SAD-a."

Nakon prisege Obama će održati inauguracijski govor, u kojem će, po najavama, Amerikance pozvati na novo "doba odgovornosti" i obnovu povjerenja u vladu. Prije Obame potpredsjedničku je prisegu položio Joe Biden.

Zbog nepredviđena kašnjenja u inauguracijskoj svečanosti Barack Obama postao je, po ustavnoj odredbi, američki predsjednik pet minuta prije nego je položio svečanu prisegu, objavio je CNN.
Po odredbama američkog Ustava, predsjednički mandat istječe, odnosno novi počinje, 20. siječnja svake četvrte godine, točno u podne po mjesnom vremenu.
Kako je inauguracijska svečanost kasnila za predviđenom satnicom, Obama je po Ustavu zapravo postao predsjednikom pet minuta prije nego je položio prisegu.

Središte Washingtona u utorak su od prvih jutarnjih sati preplavile stotine tisuće ljudi koji su stigli iz svih krajeva Sjedinjenih Američkih Država kako bi nazočili povijesnoj inaugraciji Baracka Obame, prvog predsjednika Afroamerikanca.

Unatoč vjetru i temperaturi od minus šest Celzijevih stupnjeva prostor Nacionalne šetnice od zapadnog pročelja kongresne zgrade, gdje će se održati inauguracija, do obeliska Georgea Washingtona, dugačak oko 1,5 kilometara, potpuno je ispunjen, a mnoštvo je okupljeno i duž Pennsylvanijske avenije kojom će se kretati inauguracijska povorka.

Odjeveni u više slojeva odjeće, s kapama, šalovima i dekama, tisuće razdraganih ljudi s američkim zastavama i bedževima s Obaminim slikama čekaju podnevno polaganje prisege 44. predsjednika SAD-a, koji je s 47 godina četvrti najmlađi predsjednik u povijesti zemlje.

Očekuje se da će Obaminoj inauguraciji nazočiti rekordnih dva milijuna ljudi, što je najveće javno okupljanje ikada zabilježeno u Washingtonu, koje osigurava više od 25.000 pripadnika policije, Nacionalne garde i agenata FBI-a, Tajne službe i protuteroristtičkih snaga, ukupno 58 saveznih, državnih i lokalnih agencija i službi.

Predsjednik George W. Bush napustio je Bijelu kuću, u koju se više neće vraćati, i sa svojom obitelji i obitelji izabranog predsjednika Baracka Obame krenuo prema Capitol Hillu na inauguracijsku svečanost svoga nasljednika.
Po završetku inauguracije Bush će s obitelji s Capitola helikopterom biti prebačen u vojnu bazu Andrews pokraj Washingtona i otamo zrakoplovom otputovati u Teksas.

Grad je pretvoren u "sigurnosnu kapsulu", inauguracijska zona je zatvorena za promet, mostovi prema Virginiji su zatvoreni, a zonu zabrane leta iznad Washingtona osiguravaju vojni helikopteri i zrakoplovi.

Izabrani predsjednik Barack Obama sa suprugom Michelle svoj inauguracijski je dan počeo privatnom misom u crkvi sv. Ivana blizu Bijele kuće, tzv. Predsjedničkoj crkvi, što je tradicija koja se poštuje od inauguracije Franklina D. Roosevelta 1939.

Nakon mise Barack i Michelle Obama su se uputili do Bijele kuće, gdje su ih dočekali George i Laura Bush na tradicionalnoj kavi predsjedničkog para u odlasku i novoga predsjedničkog para. Uz njih su bili i potpredsjednici Joe Biden i Dick Cheney sa suprugama. U Bijeloj kući zadržali su se oko 40 minuta i zatim zajedno u povorci limuzina krenuli prema Capitol Hillu.

Tribine na stubištu i u podnožju kongresne zgrade ispunili su zastupnici Predstavničkog doma i Senata, suci Vrhovnog suda i drugi predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog zbora, uglednici iz poslovnoga, kulturnog i javnog života.

Obama i izabrani potpredsjednik Biden položit će prisege pred sucima Vrhovnog suda. Izabrani predsjednik će se na prisezi koristiti svojim punim imenom - Barack Hussein Obama II.

U podne po lokalnom vremenu (18,00 CET) Obama će ući u povijest postavši prvi afroamerički predsjednik u 232 godine postojanja SAD-a, noseći poruku nade zemlji zahvaćenoj recesijom, opterećenom dvama ratovima i željnom promjena nakon osam godina republikanske administracije nepopularnog predsjednika Georgea W. Busha.

Obamina inauguracija nepojmljiva je prekretnica u zemlji koja se bori s rasnim pitanjem od svog osnutka 1776.. U njoj je rasna segregacija provođena do prije nekoliko desetljeća u južnim državama, a rasna podijeljenost i danas je prisutna u društvu u obrazovnom, imovinskom i mnogim drugim područjima.

Michelle Obama je za inauguraciju svog supruga Baracka izabrala sjajnu pripijenu haljinu zlatne boje s odgovarajućim ogrtačem, kreaciju američke dizajnerice kubanskog podrijetla Isabel Toledo.
Isabel Toledo smatra se jednom od najavangardnijih američkih modnih kreatorica.
Michelle Obama dosad je bila poznata po tome da bira neočekivane modne dizajnere, poput Narcisa Rodrigueza, Zero + Maria Corneja i Mariju Pinto.
Prve su dame za inauguracije obično birale prepoznatljive boje, najčešće crvenu ili plavu. Modni kritičari već su procijenili da neuobičajeni izbor boje za haljinu Michelle Obame pokazuje i njezin optimizam i toplinu, a i odgovara njezinoj boji kože.
Izabrani američki predsjednik Barack Obama odjenuo je tamno odijelo, bijelu košulju i crvenu kravatu.

Obama se ustoličuje neposredno nakon obilježavanja Dana Martina Luthera Kinga Jr., borca za građanska prava američkih crnaca i dobitnika Nobelove nagrade za mir, na stubištu kongresne zgrade koju su gradili crni robovi. Obama će prisegnuti na Bibliju Abrahama Lincolna, 16. predsjednika SAD-a, koji je 1863. ukinuo ropstvo u SAD-u. Rođen na Havajima od oca Kenijca i majke bjelkinje iz Kansasa, 47-godišnji Barack Obama se u manje od pet godina uspeo od nepoznata demokratskog senatora u državi Illinoisu do najviše dužnosti u SAD-u.

Unatoč relativnu neiskustvu, kao vrstan, nadahnut govornik, uspio je uvjeriti Amerikance da može donijeti gospodarski zaokret, završiti ratove, reformirati zdravstvo i školstvo, uključiti Ameriku u borbu s klimatskim promjenama, ukratko, modernizirati SAD i obnoviti ugled zemlje u svijetu.

Obamu će u provedbi predizbornog programa snažno podupirati Kongres, u kojem demokrati imaju uvjerljivu većinu u oba doma, prvi put nakon 1994. (hina/metro-portal)