O vezi pravne države i novca

Nakon izvanrednog samita Europske unije, na kojem su usvojene dalekosežne odluke o financijskim pitanjima, sada se pažnja u Bruxellesu i drugim europskim glavnim gradovima usmjerava na analizu onoga što točno u dokumentu od 67 stranica piše. Prije svega su formulacije o povezivanju poštivanja načela pravne države s isplatom financijskih sredstava iz budžeta Unije podložne različitim interpretacijama.

Orban se proglasio pobjednikom

Mađarski premijer Viktor Orban i njegov poljski kolega Mateusz Morawiecki su se neposredno nakon samita na zajedničkoj konferenciji za novinare predstavili kao "pobjednici" koji su uspjeli postići da pitanja poštivanja načela pravne države nisu ubuduće kriterij za isplatu novca EU-a. Pri tome se upravo u vezi s pitanjem poštivanja pravne države protiv obje zemlje vode postupci u skladu sa člankom 7. Lisabonskog ugovora.

I austrijski kancelar Sebastian Kurz je nakon samita u jednom intervjuu austrijskom radiju rekao da su istočnoeuropske zemlje "relativno jako" nametnule svoje stavove. Pritom je , rekao je Kurz, prilično "čudno" da su Francuska, Njemačka i neke druge zemlje pristale zapostaviti pitanje poštivanja načela pravne države samo da se postigne opći kompromis.

Veza ipak postoji

Činjenica je da su tijekom samita u početku prilično oštre formulacije u vezi s pravnom državom sve više razvodnjavane. Budući da se i zajednički proračun EU-a, jednako kao i financijska pomoć zemljama najviše pogođenima pandemijom mogu donijeti samo jednoglasno, bilo je nužno privoliti i Mađarsku i Poljsku na pristanak i za to im ponuditi neke ustupke, kaže jedan europski diplomat.

No visoki službenici Europske komisije osporili su u jednom neslužbenom informativnom razgovoru u srijedu da su Mađarska i Poljska "pobijedile". U točci 23. završnog dokumenta samita je naime utvrđeno da Europska komisija treba formulirati "režim uvjetovanosti", u koji onda spada i poštivanje pravne države.

Ukoliko Poljska, Mađarska ili nekad druga država ta načela povrijede, Komisija može "poduzeti mjere koje mora potvrditi kvalificirana većina Europskog vijeća". U tom se tijelu odluke se donose kvalificiranom većinom (najmanje 15 država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a) , a ne jednoglasno konsenzusom.

Na potezu je Europska komisija

Sada je, smatraju službenici EU-a, ključno što će u taj "režim uvjetovanosti" biti uključeno. "Još ništa nije gotovo", rekao je u informativnom razgovoru jedan službenik. Utoliko onda ne stoji ni tvrdnja poljskog premijera Morawieckog da se Europsko vijeće o povezivanju poštivanja pravne države i isplate financijskih sredstava još jednom mora jednoglasno izjasniti. Briselski službenici kažu kako je sada na potezu Europska komisija.

Mađarski premijer Viktor Orban je još za vrijeme trajanja samita putem Twittera ustvrdio da mu je njemačka kancelarka Angela Merkel obećala da će postupak koji se protiv Poljske i Mađarske vodi u skladu sa člankom 7. Lisabonskog ugovora okončati do kraja godine, odnosno do kraja njemačkog predsjedavanja Europskom unijom.

Glasnogovornik kancelarke je to međutim odmah demantirao tvrdnjom kako Njemačka doduše kao država koja predsjeda EU-om može neku temu staviti na dnevni red, ali ne može nametnuti nikakvu "oslabađajuću presudu". No on je istovremeno naglasio da će Njemačka rado pružiti punu podršku Mađarskoj - ukoliko zemlja poduzme prave korake. Ova diplomatska formulacija u stvari znači: ukoliko se Mađarska vrati praksi poštivanja načela pravne države.