Nekad bi trebalo jesti gorke namirnice

Od pet različitih vrsta okusa, slatkoga, slanog, kiselog, gorkog i umamija, gorak okus bez sumnje nije najomiljeniji. Smatrate li gorčinu nečim što biste trebali izbjegavati, propuštate i okusne i prehrambene dobrobiti mnogih namirnica.

Gorka hrana može imati oštar, nerijetko i opor okus. Neka gorka hrana suptilnijeg je okusa, a u mnogim takvim namirnicama nalazimo i elemente slatkoće, ili kiselosti.

Nutricionisti smatraju da je zajedničko svojstvo gorke hrane njezina dobrobit za crijeva i probavu.

Gorka hrana potiče rad probavnog sustava, smanjuje apetit i oslobađa probavne sokove u gušterači. Stoga može biti korisno popiti neki gorki napitak prije jela ili dodati gorku hranu u svoj obrok ili u predjelo.

Zbog čega tako puno ljudi ne voli gorku hranu?

"To nam je urođeno jer gorak okus najčešće signalizira da bi nešto moglo biti otrovno", pojasnila je Christina Esser, predavačica na njemačkom Sveučilištu za prevenciju i zdravstveni menadžment.

Brojne biljke proizvode gorke tvari upravo zato da bi se zaštitile od predatora.

No, na gorak okus možete se naviknuti. To objašnjava zašto neki ljudi ne uživaju u prvome gutljaju nezašećerene kave ili zbog čega mnoga djeca mrze prokulice.

Što čini gorku hranu tako zdravom?

Gorke tvari pospješuju rad probave, pojasnili su iz Njemačke organizacije za pomoć dijabetičarima. One pospješuju proizvodnju želučane kiseline i žuči, što olakšava probavu masne hrane.

Gorka hrana istodobno smanjuje osjećaj gladi i želju za slatkim, a to je prednost za osobe s dijabetesom ili prekomjernom tjelesnom težinom, ali i za sve ostale.

Esser ističe da gorke tvari imaju protuupalni učinak i mogu smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti.

Želite li u prehranu unijeti više gorkih tvari, najbolje je da to činite korak po korak. Najprije možete kombinirati gorke i slatke komponente.

Salata puterica i gorki radič pomiješani s bobicama nara i slano-slatkim preljevom ukusan su početak, savjetuje Christina Esser.

Mogu li gorke tvari biti štetne?

U nekim slučajevima da. Savjetuje se oprez, primjerice, ako su tikvice, krastavac, ili bundeva gorkoga okusa, upozoravaju iz Njemačke organizacije za pomoć dijabetičarima.

Ovo povrće ne bi smjelo imati gorak okus, a ako se to ipak dogodi, znači da sadrže neželjene, toksične tvari. U tom biste slučaju takvo povrće trebali baciti.

Konzumirate li grejp ili pijete sok od grejpa imajte na umu da to voće može umanjiti ili pojačati djelovanje lijekova koje uzimate.

To se, primjerice odnosi na lijekove za sniženje kolesterola ili lijekove za liječenje kardiovaskularnih bolesti.

Jesu li za vas opcija i suplementi s gorkim tvarima?

Neki dodaci prehrani temelje se na ekstraktima biljaka koje sadrže gorke tvari.

Primjerice, možete nabaviti kapsule s ekstraktom artičoke. Stručnjakinja za prehranu Astrid Tombek kaže da biste se ipak trebali odlučiti za svježe povrće, umjesto za kapi, kapsule ili tablete.

Povrće je jeftinije, ukusnije i bolje zbog ostalih zdravih sastojaka koje sadrži.

Još jedna stvar koju treba imati na umu - kod dodataka prehrani može doći do predoziranja.

Konzumirate li umjesto suplemenata prirodne gorke tvari iz povrća, začinskog bilja ili salata, to se neće dogoditi jer nam u nekom trenutku gorak okus postane preintenzivan.

Gorak okus imaju brokula, prokulice, kupus, cvjetača, korijander, čaj i listovi maslačka, divlje šparoge, crna čokolada, kelj, rukola, raštika, radič, 'mišancija', jabučni ocat, zeleni čaj...

Je li gorka hrana bogata nutrijentima?

Gorko zeleno povrće poput rukole, kelja i brokule bogato je vitaminima, mineralima, antioksidansima i korisnim biljnim komponentama poput vitamina A,C i E kao i kalcija, kalija i magnezija.

U usporedbi sa špinatom, maslačak koji je gorkog okusa ima osam puta više antioksidansa, triput više vitamina A, pet puta više vitamina E i dvostruko više kalcija.