Navike koje potiču kreativnost

Mnogi će se složiti da nema idealnog trenutka za okretanje novog lista u životu, a ako baš želimo to napraviti, rušili mostove iza sebe ili ne, onda je to početak nove kalendarske godine. Iako sam u prethodnom članku govorio o nepotrebnim novogodišnjim rezolucijama, nova godina je odličan trenutak za svojevrsni reset našeg biološkog operativnog sustava.

Resetiranje našeg uma, kreativnosti, poslovnog života (nekima i privatnog života) je dosta slično resetiranju, odnosno ponovnom pokretanju računala, a koje se nakon dugog i mukotrpnog rada usporilo te se nepotrebno muči i za najmanje zadatke, prepuno je nepotrebnih procesa, radnji, informacija, zapisa. Potreban mu je reset.

Idealno bi bilo otputovati na barem 2 tjedna na mjesto koje nas ni po čem ne veže uz naš stalni život. Na neku lokaciju koja nam je nova i u kojoj smo primorani, na to kratko vrijeme, zaboraviti sve čime se bavimo u životu.

Tome na kraju krajeva i služe godišnji odmori.

Danas pak ćemo, u nedostatku putovanja, pisati o onom drugom tipu reseta o takozvanom soft resetu. Na raspolaganju nam je eto, vikend, nekima i produženi, te nekoliko koraka, natuknica, savjeta koje učitamo sustav, primijenimo nakon ponovnom pokretanja te ih koristimo dok nam ne postanu navike.

Ono prvo što ću nastaviti raditi je još malo odmoriti od poslovne svakodnevice. Ali ne uz računalo, mobitel ili boravkom u ambijentu u kojem poslovno egzistiram. Bitno je da sam što manje u doticaju s takozvanom svakodnevicom od koje se i na kraju krajeva resetiram.

Iako je praznično raspoloženje polako iz nas, preostaje nam taj vikend (nekima i cijeli tjedan) koje bi bilo poželjno iskoristiti kao produžetak zimskog odmora, hibernacije ako treba.

Ako ste doista u mogućnosti produžite još do polovice tjedna kada nas sve zajedno čeka još jedan neradni dan (Tri Kralja), na kraju krajeva potegnimo do kraja tjedna, ako je moguće.

U tih tjedan dana, kada je ionako većina poslovnih ljudi, klijenata na odmorima, idealno ja za punjenje baterija i doista nema se previše toga za propustiti.

Nije da produžujemo lijenost, živimo da spajamo vikende da bi što manje radili, a kako neki radoholičari vole isticati, već jednostavno radimo ono što je neizbježno - organizirano i planirano strateški pripremamo teren za poticanje i hranjenje naše kreativnosti.

U većini slučajeva uspješnost se mjeri našom kreativnošću, odnosno koliko smo sposobni improvizirati, učiti novo, kretati od nule, a kompleksne zadatke maksimalno pojednostaviti kako bi uštedjeli vrijeme i energiju.

Upravno na osnovu ovog potonjeg možemo kazati da kreativnost pospješujemo micanjem/brisanjem određenih stvari iz života jer ponekad, a sve češće, manje je bolje.

Cijeli članak pročitajte na portalu Gentleman.hr