Najvažnija stvar u životu je...

Znanstvenici s Harvarda pratili su živote 724-ice muškaraca. Studiju je vodio Robert Waldinger psihijatar i profesor na Harvardu, a rezultate je predstavio na TED-u. 

Ovakva istraživanja su vrlo rijetka jer uglavnom propadnu nakon nekoliko desetljeća, iz raznih razloga - nestane financija za studiju ili se odustane od istraživanja. No, ova je sve to preživjela. Od 724-ice ispitanika danas ih je živo još 60 i imaju oko 90 godina.

"Pratili smo dvije grupe muškaraca. Prva grupa su u ono vrijeme bili studenti, a druga grupa su bili dječaci iz najsiromašnije četvrti u Bostonu. Jedan od ispitanika kasnije je postao predsjednik SAD-a. Neki su postali alkoholičari, jedan je dobio shizofreniju. Jedni su se uzdignuli iz potpunog siromaštva do vrha, a drugi su otišli u suprotnom smjeru. No, nitko od njih ni slutio nije da će ova studija potrajati 75 godina....", počinje Waldinger, četvrti šef studije.  

Fokus se u ovom trenutku studije seli na djecu i unuke tih muškaraca. Što se tiče ispitanika, među njima ima raznih profila ljudi - liječnika, odvjetnika, tvorničkih radnika.

Iz ovog velikog istraživanja kristalizirale su se tri životne lekcije.

1. lekcija:

"Prva je da s društvene veze vrlo važne za nas, a samoća nas ubija.  Ljudi koji imaju bolje odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom sretniji su, tjelesno zdraviji i žive dulje od onih koji nemaju kvalitetne međuljudske odnose. Usamljenost je otrov. Ljudi koji su izoliraniji više, no što žele biti, manje su sretni i žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni", zaključuje psihijatar. To je prva lekcija.

2. lekcija:

Druga se odnosi na kvalitetu odnosa. "Nije važno samo jeste li u vezi, nego kakva je ta veza. Pokazalo se kako život unutar konflikta može jako škoditi zdravlju.  Brakovi u kojima ima puno svađa, gdje nema ljubavi i nježnosti, loši su za zdravlje, čak i gori od razvoda. S druge strane, u dobroj i toploj vezi se osjećate zaštićeno", objašnjava Waldinger. 

Kada su ispitanici zašli u deveto desetljeće, znanstvenici su se osvrnuli na njihovu srednju dob i obratili pažnju na to tko je od njih sretan i zdrav, a tko nije.

"Prikupili smo sve što smo imali o njima u njihovim 50-im godinama i razina kolesterola nije bila ono što ukazuje na to kakvu će starost imati. Opet je smisao bio u tome koliko su zadovoljni svojim vezama. Ljudi koji su bili najzadovoljniji svojim odnosima u 50-im godinama, bili su najzdraviji u 80-im godinama.

Dobre, bliske veze nas štite od starenja. Ispitanici koji su bili u sretnim vezama rekli su da su i u danima kada su osjećali tjelesnu bol i dalje bili sretni. S druge strane, fizička bol nesretnih ljudi bila je još jača zbog emotivne boli", objašnjava psihijatar.

3. lekcija:

Treća lekcija izvedena iz ove 75-godišnje studije  bila je da kvalitetni međuljudski odnosi ne štite samo naša tijela, nego i mozak. "Ispostavil se kako je dobar veza s drugom osobom dobra i u 80-ima te da ljudi koji znaju da na tu osobu mogu uvijek računati, dulje imaju dobro pamćenje", objašnjava šef studije. Oni koji nemaju ovakve veze ranije se susreću s demencijom.