Multitasking je moguć, ali i štetan za mozak

Multitasking je ono čime se žene hvale, a o muškarcima govore da za njega nisu sposobni, no izgleda da ta samohvala zapravo znači samo jednu stvar - iscrpljujete sami sebe i ugrožavate zdravlje mozga.

Bezbroj aktivnosti naguranih u ograničen jutarnji period i neprestano prebacivanje pozornosti s jednog sadržaja na drugi vrlo brzo iscrpljuje i ne čini dobro vašem organizmu, upozoravaju kanadski neuroznanstvenici. 

U pokušaju 'multitaskinga' zapravo ne obavljamo istodobno više poslova, već se samo vrlo brzo prebacujemo s jedne aktivnosti na drugu, a to prebacivanje jako iscpljuje, jer nam troši oksigeniranu glukozu iz mozga, koristeći isto gorivo koje nam je potrebno da bismo se fokusirali na zadaću.

Multitasking nas brzo troši

"Prebacivanje s jedne zadaće na drugu nas iscrpljuje, troši... i na kraju se umorimo puno brže nego da smo pozornost usmjerili na samo jednu stvar", objasnio je profesor bihevioralne neuroznanosti na montrealskom sveučilištu McGill, Daniel Levitin. 

"U nastojanju da obave što više stvari istodobno ljudi konzumiraju više hrane i više kofeina, a često nam ne treba taj kofein već samo pauza. Ako se ne odmarate u redovitim vremenskim razdobljima, odnosno svakih par sati, vaš mozak neće imati nikakve koristi od dodatne šalice kave", kaže Levitin te dodaje da su istraživanja pokazala kako su osobe koje prave petnaestminutne pauze nakon dva sata rada puno produktivnije.

Pauze za odmaranje misli

No upozorava da te pauze moraju mislima omogućiti da 'odlutaju', bez obzira na to što osoba radi - pješači li, zuri li kroz prozor, sluša li glazbu ili čita. "Svatko mislima odluta na neki svoj način. Ali surfanje Facebookom definitivno nije jedan od njih", kaže Levitin te upozorava da društvene mreže samo još više odvraćaju pozornost dok se pogledom prelijeće s jednoga sadržaja na drugi. 

Profesorica na odjelu za informatiku kalifornijskog sveučilišta u Irvineu (UCI) Gloria Mark objašnjava da su vam, nakon što nekoga prekinete u poslu obično potrebne 23 minute i 15 sekunda da se ponovno koncentrirate na zadaću, a većina ljudi u tom periodu najčešće obavi još bar dvije stvari prije nego što 'se vrati' prvobitnom poslu. 

Ovakvo prebacivanje s jedne zadaće na drugu rezultira stresom, a osobe koje su sklone neurotičnosti, impulzivnosti i podložne su stresu češće pribjegavaju ovakvom ponašanju od ostalih.

Nemoguće je uspješno paralelno obavljati dvije zahtjevne zadaće

Profesor psihologije na kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, Hal Pashler skreće pozornost na to da nisu svi pokušaju istodobnog obavljanja više poslova nužno loši i iscrpljujući. "Primjerice, ako ste stavili rublje u mašinu za pranje, istodobno čitanje knjige neće opteretiti vaš mozak niti vas iscrpljivati. No ako istodobno odlučite obavljati dva zahtjevna posla, produktivnost će biti smanjena. Nemoguće je uspješno paralelno obavljati dvije zahtjevne, pa čak i dvije jednostavne zadaće", kaže profesor Pashler. 

Multitasking stvara dopamin-ovisnost povratnu spregu, učinkovito nagrađujući mozak, a to rezultira gubljenjem fokusa i stalnim traženjem vanjske stimulacije. I unatoč negativnim posljedicama multitaskinga, nastojimo žonglirati poslovima sa svojeg frenetičnog popisa aktivnosti u kojemu online obavijesti predstavljaju dodatno odvraćanje pozornosti i umaraju nas.

Određeno vrijeme za određenu zadaću

Profesorica Mark upozorava na to da smo u današnjem modernom načinu življenja skloni vrlo često provjeravati elektroničku poštu i objave na društvenim mrežama.

"Svaki put kada provjerite elektroničku poštu otkrijete da vam je stigao neki iznimno zanimljiv mail. To se događa svaki put kada je otvorite, kompulzivno iščekujući isto i idući put", kaže prof. Mark. Studija koju je provela pokazala je da se kod osoba koje češće prekidaju zadani posao, često razvije i kratak interval pozornosti usmjerene na zadaću zbog čega je ne uspijevaju zadržati već se počinju 'dobrovoljno' prekidati.

Problem mogu riješiti tako da odustanu od multitaskinga i rezerviraju određeno vrijeme za neku aktivnost koju će obavljati odvojeno od drugih. "Dakle, elektroničku poštu provjerite ujutro, a drugi put tek oko podneva. Za Twitter rezervirajte desetak minuta tijekom poslijepodneva," savjetuje prof Mark.