Mršavljenje nema veze s genetikom

Mršavljenje je nezgodan problem većini ljudi koji pate od viška kilograma, a jedna od najčešćih isprika je - to su geni... No, izgleda da to nema veze.

Na željeni gubitak kilograma utječu količina i kvaliteta hrane koju unosimo u organizam, a genetske varijacije tek neznatno pridonose njihovu lakšem gubitku kada su posrijedi određene dijete, no za sam proces mršavljenja nisu presudne,pokazalo je istraživanje znanstvenika s američkog Stanforda provedeno na 609 odraslih pretilih osoba. 

Ispitanici su prošli genetsko i inzulinsko testiranje prije nego što su nasumično podvrgnuti jednoj od dviju dijeta: niskokaloričnoj ili dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata tijekom jednogodišnjeg razdoblja. 

Genetska analiza pokazala je da postoje varijacije povezane s načinom na koji organizam procesuira masnoće ili ugljikohidrate, no bez obzira na gene, razinu inzulina ili vrstu dijete, ispitanici su prosječno u predstojećem tromjesečju izgubili između pet i šest kilograma. Pokazalo se da je na gubitak kilograma utjecala zdrava prehrana, kažu znanstvenici, koji su rezultate studije objavili u stručnome časopisu Journal of the American Medical Association. 

Sudionici istraživanja koji su konzumirali više povrća i manje prerađene hrane, zašećerenih pića i nezdravih masnoća, izgubili su i više kilograma. 

"Jedemo da bismo napunili želudac i postigli sitost, a ako je pritom riječ o povrću, izgubit ćemo na težini. No ako konzumiramo pržene krumpiriće i zalijemo ih gaziranim pićem, dobit ćemo na težini", kaže prof. Lennert Veerman sa sveučilišta Griffith u Queenslandu.

Ispitanici su za vrijeme studije sudjelovali u 22 radionice o zdravoj prehrani te su poticani na fizičku aktivnost, no najviše su se fokusirali na ono što jedu. 

Savjetovano im je da konzumiraju visokokvalitetnu hranu, no nisu dobili dnevno ograničenje kada je o unosu broja kalorija riječ. 

Ispitanici obiju grupa tijekom studije su smanjili dnevni unos kalorija za prosječno oko 500 kalorija. Jedna od vodećih australskih nutricionistica dr. Rosemary Stanton sa sveučilišta Novi Južni Wales rekla je da ova "iznimno dobra" studija upućuje na važnost konzumiranja veće količine povrća. 

Kada je posrijedi izbor kvalitetnih namirnica savjetuje profesionalnu pomoć te konzumiranje hrane bogate kompleksnim ugljikohidratima, poput onih koje nalazimo u svježem voću i povrću, grahu i leći te integralnim žitaricama.

Veerman upozorava na još jedan važan podatak, a to je dosljednost i usvajanje zdravih prehrambenih navika za cijeli život.