Možemo li doista umrijeti od usamljenosti?

Unatoč tomu što se svatko od nas s vremena na vrijeme osjeća usamljenim, većina nas bez problema nastavlja sa životom nakon što nas „prođe" ona najgora faza. Ipak, utjecaj koji društvena bol kao posljedica usamljenosti ima na naš organizam i zdravlje puno je ozbiljniji nego se prvotno mislilo.

Naime, istraživanje Sveučilišta Cornell pokazalo je kako usamljenost u našem tijelu pokreće proces vrlo sličan onomu kakvog izaziva starenje, istovremeno povećavajući rizik od srčanih oboljenja.

Zanimljivo, pokazalo se kako samoća najteže pada najmlađima, istovremeno ostavljajući na njih i najteže posljedice po kardiovaskularni sustav.

>>Najusamljeniji ljudi na svijetu>>

Rezultati ove studije nastavljaju se na one provedenih prethodnih godina, koje su pokazale kako postoji veza između usamljenosti i promjena u kardiovaskularnom sustavu uzrokovanih stresom.

Ipak, upozoravaju znanstvenici, kod definiranja usamljenosti treba biti vrlo oprezan, budući da se povremeni osjećaj samoće znatno razlikuje od onog teškog oblika, tzv. akutne usamljenosti, koja izvire iz kroničnog osjećaja da ne pripadamo niti u jednu društvnu skupinu.

„Jedna od najvažnijih poruka koju želimo poslati ovakvim istraživanjem jest podsjetnik da svatko od nas s vremena na vrijeme traži i treba smislene društvene veze", zaključuju znanstvenici.