« Život
objavljeno prije 10 godina i 2 mjeseca
POTRAGA ZA ISTINOM

Moralnost - obrazac ponašanja koji će pokopati religiju

Većina ljudi smatra kako znanost može objasniti činjenice o svijetu, ali ne i moralne vrijednosti. No, je li to baš tako?

Dobro i zlo pojmovi su vezani za ljudsko blagostanje
Dobro i zlo pojmovi su vezani za ljudsko blagostanje (Shutterstock)
Više o

Katolička crkva

,

Bog

,

vjera

,

znanost

,

religija

,

moral

,

agnostik

,

moralnost

Pitanja o dobru i zlu, ispravnom i krivom, pitanja su o dobrobiti čovjeka i životinja. Onog trenutka kada priznamo ove činjenice, vidimo da znanost može odgovoriti na takva pitanja, jer iskustvo svjesnih bića ovisi o načinu na koji svemir funkcionira. U našem slučaju, razlika između najgore moguće patnje i najvećeg blagostanja ovisi o svemu što može utjecati na stanje ljudskog mozga, počevši od promjena u genomu pa do promjena u globalnoj ekonomiji. Relevantni detalji genetike, neurobiologije, psihologije, sociologije, ekonomije itd. fantastično su komplicirani, no nema sumnje da su to domene unutar kojih će biti otkrivena istina, te da izravno ulaze područje djelovanja znanosti.

Znači li to da je "dobro" sve ono što maksimizira blagostanje svih svjesnih bića? Koliko se to razlikuje od utilitarizma? Naime, ljudi često kritiziraju utilitarizam zbog toga što usko zanima nje za korisnost, užitak ili kratkotrajnu sreću propušta obuhvatiti sve što nam je važno u životu. Također nas zanimaju stvari poput istine, pravde, kreativnosti, čiste savjesti. Pojam blagostanja obuhvaća sve te stvari.

>> Vjernici o religijama znaju manje od ateista i agnostika

No, religija često vidi moral kao domenu na koju samo ona ima pravo. U stvari, najčešći argument koji se može čuti u obranu religije nisu dokazi o postojanju Boga, već da ona nudi temelje univerzalne moralnosti. To naravno nimalo ne ide u prilog obrane religije, jer čak i da je tvrdnja istinita, ne sugerira da Bog postoji. Tu je i dodatan problem jer je religija loš izvor moralnog usmjerenja u 21. stoljeću. Znanstvena studija moralnosti jest oruđe koje, ako se dobro upotrijebi, može isključiti potrebu za religijom. Svjetske religije naći će se tako negdje između astrologije, magije i grčke mitologije. Umjesto njih, imat ćemo sveobuhvatno shvaćanje ljudskog blagostanja, koje će uključivati čak i najkompleksnija ili tradicionalno "duhovna" stanja ljudske svijesti.

Ali kako se odmaknuti od religijske ideje morala? Jednom kada prihvatimo da su dobro i zlo pojmovi vezani za pitanje blagostanja, te da takva pitanja imaju odgovore koji će najbolje biti predstavljeni iskrenom opservacijom i pažljivim razmišljanjem, tada možemo odlučiti da određeni ljudi nisu vrijedni slušanja što se  teme morala tiče. Glede Katoličke crkve, radi se o instituciji koja isključuje žene koje žele postati svećenice, ali ne isključuje svećenike koji siluju djecu. Toj instituciji je važnije zaustaviti kontracepciju, nego genocid. Više je brinu homoseksualni brakovi, nego nuklearno oružje. No, kada shvatimo da se moral tiče blagostanja svih ljudi i životinja, vidjet ćemo da je Katolička crkva zbunjena ovim pojmom. Ona ne nudi alternativne moralne obrasce ponašanja, ona naime, nudi krive obrasce ponašanja.

Sam Harris je pisac i neuroznanstvenik. Njegova zadnja knjiga, "The Moral Landscape: How science can determine human values", objavljena je ovog mjeseca u nakladi izdavačke kuće Free Press.

20.10.2010. 13:40:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh