Monografija Željka Čurčića

Povjesničar umjetnosti i slikar Željko Čurčić, zanimljiva je i osebujna pojavau u kulturnom životu Hrvatske. Nedavno mu je objavljena druga monografija o njegovom kompleksnom djelovanju.

Novu dvojezičnu hrvatsko-englesku ŽELJKO ČURČIĆ MONOGRAFIJA/MONOGRAPH 2 u knjižnom obliku, čvrsto ukoričenu na 175 str. u izdanju VISION TEAM d.o.o. iz Opatije može se tretirati kao nastavak prvotne monografije ŽELJKA ČURČIĆA iz 2020.godine od istog izdavača na 200 str.

U prvotnoj monografiji je obrađena likovna djelatnost Željka Čurčića u domeni slikarstva s stanovišta stilsko-izričajnog načina likovnog govora.

Što obuhvaća drugu knjigu: ŽELJKO ČURČIĆ MONOGRAFIJA/MONOGRAPH 2 ?

Obuhvaća više izdvojenih cjelina kojim sam se bavio tijekom svojeg znanstveno-stručnog i umjetničkog djelovanja.

-Kako sam gotovo svoj cijeli radni vijek proveo u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" tako je leksikografska djelatnost nezaobilazni dio mog stručnog i znanstvenog rada.

Moj interes za povijest umjetnost, koju sam studirao, definirala me kao povijestničara umjetnosti.

Prirodni interesni slijed je likovno-kritičarska djelatnost.

Kako sam vezan uz galerijsku djelatnost tu sam se ostvario kao kustos.

Nastavak moje umjetničko likovne djelatnosti očituje se u slikarstvu.

Što ste konkretno radili u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža"?

-Prvenstveno sam radio kao ilustrator-dizajner leksikografskih izdanja: temeljem sinopsisa koje sam izradio na zadani tekst iz trideset i osam struka odabirao i oblikovao sam adekvatne ilustracije i dizajnirao stranice leksikografskih izdanja.

U svojstvu povjesničara umjetnosti pisao sam članke za natuknice za pojedina izdanja.

Kako sam magistrirao informacijske znanosti, stečenim znanjem i vještinama stvarao sam zavodsku bibliografiju članaka iz aktualne periodike iz trideset i osam struka koja je pomagala u radu leksikografa da dođu do traženih informacija.

Koji je vaš doprinos u domeni povijesti umjetnosti?

-Najznačajniji rad na polju povijesti umjetnosti je obrada bibliografske građe iz hrvatske periodike od 1869. do 1903. godine.

Na tu temu mi je 1986.g. u nakladi NSB izašla knjga. Iz predgovora Antuna Bauera može se razabrati njezinu vrijednost: "Radeći na anotiranoj bibliografiji za umjetnost i srodne struke XIX stoljeća spoznao sam koliko je značenje znanstvene obrade informacija o likovnoj umjetnosti iz hrvatske periodike tog vtemena. Naime ta je periodika osnovni izvor informacija o zbivanju u umjetnosti XIX stoljeća u Hrvatskoj. Stoga sam - očekujući zanimljive rezultate - prihvatio takvu temu kao sadržaj magistarskog rada Željka Čurčića.

Vrijednost ovog rada je u studioznom i kritičkom korištenju informacija o likovnoj umjetnosti u Hrvatskoj u periodu od 1869. do 1903. godine. Vremenski period određen je izdavanjem časopisa "Vijenac", koji je ujedno bazični časopis za praćenje razvoja likovne umjetnosti i zbivanja oko nje u Hrvatskoj. Osim građe u "Vijencu" korištena je i odgovarajuća građa u 68 drugih časopisa i novina u Hrvatskoj iz tog vremenskog perioda. Odatle i vrijednost 687 navedenih bibliografskih jedinica, vezanih za tematiku likovne umjetnosti, jer one daju iscrpni sadržah informacija potrebnih za znanstvenu ocjenu značenja ove tematike u godinama 1869-1903. Činjenica da je u to doba 69 časopisa pratilo zbivanja u likovnoj umjetnosti, da je autora tih napisa bilo više od stotinu daje neočekivanu i do sada neobrađenu osnovu za ocjenu kulturnog i umjetničkog zbivanja u Hrvatskoj u tom vremenu.

Daljnja vrijednost Čurćićeve publikacije je neposrednom praćenju i kritičkoj interpretaciji zbivanja u likovnoj umjetnosti tog vremena, što pruža mogućnost da se ta zbivanja ocijene komparativno u odnosu na zbivanja u kasnijim periodima.

Valorizacija prezentirane građe ima posebnu važnost za ocjenu zbivanja koja su u našoj likovnoj umjetnosti stvorila "secesiju" i "Modernu". Stoga je ova publikacija vrijedan prilog studiju likovne umjetnosti u Hrvatskoj, prilog koji - na bazi osnovnih informacija-omogućava stvaranje sudova o minulim događajima u likovnom životu u nas"

Kako se odvijala vaša likovnokritičarska djelatnost?

-Povodom mnogobrojnih izložbi suvremenih autora ( što skupnih što pojedinačnih) pisao sam likovne kritike. Isčitavajući suštinu njihovih izričaja dolazio sam do konkluzije o vrednostima njihovih radova.

Posebno bi istaknuo skupne izložbe gdje komparirajući djelatnost pojedinih autora donosim sudove o njihovim zajedničkim karakteristikama. Prezentacija tematskih izložbi gdje se više autora očituju na zajedničku temu, izazov je uočiti sličnost i različitost njihove umjetnosti.

Uz što je vezana vaša kustoska djelatnost?

-Kao kustos se pojavljujem prilikom organizacije pojedinih izložbi. U ostvarenju izložbi surađujem s mnogima koji su sudionici u njihovim realizacijama: fotografima, grafičkim dizajnerima, lektorima, promotorima i sl.

I dalje njegujete slikarsku djelatnost?

-Slikarstvo kao prva ljubav permanentno tinja u mojim nastojanjima da izrazim svoja unutarnja previranja na emocionalnom i duhovnom planu. Autori članaka-kritika o mojem likovnom radu(Andrej Vujnović, Biserka Goleš Glasnović, Iva Körbler, Merlita Sorola Staničić, Krunoslav Kamenov, Vedran Perkov, Miroslav Pelikan) najbolje obrazlažu moju likovnost.

Što slijedi dalje?

-Nastojat ću dok me voljni momenat tjera da nastavim s dosadašnjom djelatnošću.

Što bi još željeli istaknuti iz vaše biografije?

-Htio bih istaknuti da sam veliki zaljubljenik u tenis, gdje sam u veteranskoj konkurenciji imao i neke igračke uspjehe.