Moćne industrije vladaju regulatorima

Znanstvenici Sveučilišta u Portsmouthu na čelu s profesorom Alexom Fordom upozoravaju da strategije "korporativnog porobljavanja"' štete naporima zaštite okoliša. "Više od 80 godina istraživači dokumentiraju kako moćne industrije mogu utjecati na same institucije koje ih trebaju regulirati - fenomen poznat kao korporativno porobljavanje".

Istraživanje je pokazalo da su "strategije porobljavanja" široko rasprostranjene u raznim sektorima i institucijama - od regulatornih tijela do sveučilišta, nevladinih organizacija, kulturnih ustanova pa čak i medija. Od izlijevanja nafte do farmaceutskih skandala, povijest je pokazala kako ti bliski odnosi između korporacija i zakonodavaca mogu imati ozbiljne, ponekad i razorne posljedice za ljudsko zdravlje i zdravlje okoliša.

Međunarodni znanstvenici upozoravaju da će, ako se ne drži pod kontrolom, "korporativno porobljavanje" igrati ključnu ulogu u ometanju napora za rješavanje trostruke planetarne krize klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i kemijskog onečišćenja.

Poslovni sektor ozbiljno ugrožava zakonske zaštite

Industrija koristi strateški utjecaj za oblikovanje odluka koje utječu na ljude i planet, od ublažavanja zakona o zaštiti okoliša, stavljanja štetnih proizvoda na tržište ili potiskivanja vitalnih istraživanja radi zaštite profita.

Primjeri iz stvarnog svijeta uključuju slučajeve u kojima su institucije pokazale svoju "mračnu stranu". Najvažniji rezultati ovog istraživanja pokazuju da postoje brojni konkretni primjeri korporativnog utjecaja na institucije:

Regulatorne agencije ponekad se previše oslanjaju na podatke koje osigurava sama industrija, što može dovesti do popuštanja propisa u korist privatnih interesa.

Znanstvene institucije znaju izbjegavati objavu ključnih nalaza koji su nepovoljni za sponzore kako ne bi izgubile financiranje.

Nevladine organizacije i muzeji prihvaćaju sponzorstva od korporacija, zbog čega postoji rizik da njihove poruke ili izložbeni sadržaji budu prilagođeni interesima donatora.

Akademske ustanove primale su financijska sredstva od industrije fosilnih goriva - fenomen nazvan "Frackademia" - čime se dovodi u pitanje neovisnost znanstvenih istraživanja.

Kulturne institucije (npr. muzeji) suočile su se s kritikama zbog partnerstva s naftnim kompanijama, što može utjecati na način prezentiranja okolišnih tema u javnosti.

Profesor Ford smatra kako je "sve više dokaza da se oni zaduženi za zaštitu ljudi i planeta mogu zaplesti - ponekad nesvjesno - u mrežu utjecaja, gdje financiranje, prikupljanje i analiziranje podataka te donošenje odluka zapravo vode interesne skupine", kazao je u izjavi za Phys.org. I dodao: "Ove strategije porobljavanja ne izgledaju uvijek kao otvorena korupcija. Mogu biti suptilne, sistemske i duboko ukorijenjene, što ih čini još važnijima za prepoznavanje i otkrivanje".

Profitni interesi ugrožavaju čak i znanost

Korporativno porobljavanje institucija proučava se od 1940-ih godina, a ovaj najnoviji rad ističe da se te strategije porobljavanja trebaju razmatrati šire, odnosno izvan samih regulatornih tijela te trebaju uključivati sveučilišta, nevladine organizacije, kulturne institucije, pa čak i međuvladine panele.

Primjeri uključuju tvrtke za pesticide koje sponzoriraju znanstvene konferencije, povijesnu financijsku potporu duhanske industrije u holivudskim filmovima i platforme društvenih medija koje pojačavaju poricanje klimatskih promjena i dezinformacije protiv znanosti.

Iako se rad fokusira na problematične slučajeve korporativnog utjecaja, autori priznaju da nisu svi odnosi između industrije i institucija štetni. Autori naglašavaju da privatni sektor može imati pozitivnu ulogu u razvoju inovacija i podršci okolišnih inicijativa, ali takva suradnja mora biti transparentna i odgovorna, uz učinkovite mjere za sprečavanje sukoba interesa - kako ne bi bila na štetu javnog ili okolišnog dobra. Ipak, negativan utjecaj ne može se više prešućivati.

Najvažnije preporuke istraživanja

Na temelju uočenih obrazaca utjecaja, znanstvenici predlažu nekoliko ključnih mjera za ograničavanje porobljavanja institucija:

Jačanje pravila o sukobu interesa: Uvesti i provoditi stroža pravila za sprječavanje sukoba interesa unutar regulatornih agencija, znanstvenih tijela i drugih institucija.

Transparentnost financiranja: Osigurati veću transparentnost u financiranju istraživanja i institucija (objavljivanje izvora financija, sponzorstava i donacija) kako bi javnost znala tko stoji iza određenih studija ili politika.

Unaprjeđenje upravljanja: Poboljšati neovisno upravljanje institucijama (tzv. good governance) kako bi se smanjila mogućnost da skriveni interesi utječu na odluke ključne za okoliš i zdravlje.

Edukacija kadrova: Uvesti programe edukacije za studente i stručnjake - osobito u području okolišnih znanosti - o prepoznavanju dezinformacija i taktikama kojima industrije pokušavaju utjecati na znanost i javne politike.