Mitovi o ljudskom mozgu i pameti koje je znanost opovrgnula

Ljudski mozak je misterij koji znanstvenici već desetljećima, ako ne i stoljećima, pokušavaju rasvijetliti, no u tom procesu spoznaje došlo je do mnogih dezinformacija u koje ljudi vjeruju više nego u samu istinu.

Znanstvenici već godinama svakodnevno objavljuju nova saznanja koja nadopunjuju ili ispravljaju dotadašnje rezultate, no jednostavno je vrlo teško opovrgnuti neistinitu činjenicu koja je zbog svoje intrigantnosti toliko puta prepričavana da je u folkloru postala apsolutna i neporeciva istina.  

MIT#5 Alkohol ubija moždane stanice

Ako ste se baš trudili pobiti sve moždane stanice konzumiranjem alkohola vrlo brzo ste uočili trajne posljedice. Iako alkohol značajno utječe na ljudski mozak i tijelo on ne uzrokuje oštećenje mozga, a da bi to postigli morate se toliko napiti da završite u alkoholnoj komi.

Naime, istraživanje provedeno 1993. godine pokazalo je da nema razlike u gustoći moždanih stanica između teškog alkoholičara i normalne osobe. No, kako kaže autorica istraživanja Grethe Jensen, ono što alkohol čini vašem mozgu jest sprječavanje normalnog komuniciranja između neurona, tako što kontaminira glutaminsku kiselinu koja je važan neurotransmiter.  

MIT#4 Kvocijent inteligencije je konstantan

Svi znamo da je IQ iliti kvocijent inteligencije način na koji se pokušava brojčano izraziti sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije te razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, ukratko, inteligencija. Iako su ta mjerenja samo okvirna, mnogi ljudi žive u uvjerenju da su se rodili sa određenim IQ koji se ne može i neće promijeniti do njihove smrti. Britansko istraživanje pokazalo je kako to nije istina, te da kvocijent inteligencije može rasti ali i padati.

Naime, znanstvenici su proveli istraživanje tako što su 33 učenika rješavali test inteligencije sa 12, pa sa 16, a onda sa 20 godina i pritom im je magnetnom rezonancijom snimana moždana aktivnost. Rezultati su bili iznenađujući, kod 9 posto ispitanika IQ je porastao za 15 bodova, a magnetna rezonancija je pokazala da im se povećala koncentracija sive tvari u mozgu.

MIT#3 Mozgalice nas čine pametnijima

Stvarno bi bilo fenomenalno dok putujemo na posao ili ubijamo dosadu rješavanjem zagonetki ili križaljki postajemo pametniji, no nažalost to nije moguće.

BBC-ovo istraživanje u kojemu je sudjelovalo preko 8600 ljudi u dobi od 16 do 60 godina pokazalo je da rješavanje mozgalica i igara namijenjenih za poboljšavanje pamćenja nema utjecaja na inteligenciju i opće znanje. Znanstvenici tvrde da jedino što će se postići jest usavršavanje u specifičnoj mentalnoj igri što, s druge strane, neće ostaviti nikakvog pozitivnog utjecaja na inteligenciju.   

MIT#2 Klasična glazba pretvara bebe u genijalce

Mit se raširio poput šumskog požara početkom 90-ih godina nakon što su Dr. Gordon Shaw i Dr. Frances Rauscher objelodanili kako specifični dijelovi Mozartovih skladbi unaprjeđuju prostorno-vremensko rasuđivanje kod male djece, odnosno njihove kognitivne vještine. No, u nastavku studije, kada su djeca odrasla pokazalo se ne samo da nisu postali genijalci nego nisu ništa pametniji ili inteligentniji od svojih vršnjaka. Istina je da klasična glazba može pojačati kognitivno razmišljanje, ali taj efekt je samo privremen.

MIT#1 Ljudi koriste samo 10 posto mozga

Ovo je jedan od najnevjerojatnijih, najotpornijih i najpopularnijih mitova o mozgu i ljudskoj inteligenciji koji je, ako realno sagledate činjenično stanje, jednostavno sulud i fizički nemoguć. Prvenstveno, ako samo koristimo 10 posto mozga čemu služi ostalih 90 posto? Drugo pitanje, zašto i najmanja ozljeda mozga rezultira vegetativnim stanjem ili smrću? Doduše, postoje neki ljudi koji se ponašaju kao da imaju 10 posto mozga, no nažalost PET skenovi i magnetne rezonancije pokazuju da i oni imaju 100 postotnu aktivnost u glavi.