« Život
objavljeno prije 7 godina i 8 mjeseci
ZAPAMTITE

Mišja groznica - što je zapravo i kako se zaštititi

Stručni naziv ove bolesti je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, a evo kako se prenosi, kako se zaštititi, koji su simptomi, koje posljedice i kako se bolest liječi

Priroda nosi svoje opasnosti
Priroda nosi svoje opasnosti (Shutterstock)
Više o

zaštita

,

prevencija

,

liječenje

,

simptomi

,

mišja groznica

Mišja groznica hara Medvednicom, dalo bi se zaključiti iz tekstova koji govore o desetinama zaraženih koji su se javili u bolnicu, pa nije loše znati o čemu se tu zapravo radi - što je mišja groznica?

Stručni naziv ove bolesti je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, a evo kako se prenosi, kako se zaštititi, koji su simptomi, koje posljedice i kako se bolest liječi

Što je mišja groznica?

Mišja groznica je akutna virusna bolest koja izaziva prolazno zatajenje bubrega i jake bolove u tijelu te oštećenje kapilara na organima, zbog čega dolazi do krvarenja. U Hrvatskoj je češći lakši oblik bolesti. Inkubacija traje dva do četiri tjedna, nakon čega bolest naglo nastupa.

Mišja groznica ima pet faza

1. Febrilna faza - karakterizira je jako visoka temperatura, glavobolja, bolovi u trbuhu, proljev te crvenilo nalik opeklinama po vratu i glavi. Prva faza traje tjedan dana. 

2. Hipotenzivna faza - traje dan do dva, a karakterizira je pad krvnog tlaka i zatajenje bubrega

3. Oligurijska faza - u toj fazi dolazi do krvarenja (krv u mokraći) i jakih bolova po cijelom tijelu, ali i normalizacije temeprature.

4. Poliurijska faza - traje do dva tjedna, a karakterizira je učestalo mokrenje.

5. Rekonvalescentna faza - dolazi do normalizacije krvnog tlaka i bubrežnih funkcija.Oporavak od bolesti traje i o nekoliko mjeseci, no važno je reći da mišja groznica uglavnom ne ostavlja posljedice na organizam. 

Ne postoji cjepivo stoga je izuzetno važno zaštititi se 

Mišju groznicu na čovjeka prenose glodavci i to na dva načina: 
udisanjem kontaminiranog aerosola (udisanjem zraka zarađenog mišjom mokraćom i slinom) te konzumacijom zaražene vode i hrane. Bolest se ne može prenijeti s jednog čovjeka na drugog.

Što činiti da bi se zaštitili?

  • Treba redovito prati ruke i hranu držati izvan dosega glodavaca.
  • U prirodi treba izbjegavati ležati izravno na tlu i ne piti vodu s neuređenih izvora.
  • Opasnost od zaraze postoji i u drvarnicama i u vikendicama. Tu je vrlo važno ne dizati prašinu, odnosno tijekom čišćenja staviti masku na lice i dobro prozračiti prostor. Čistite prostor mokrom krpom da ne dižete prašinu.
  • Ako se zarazite važno je javiti se liječniku odmah u prvoj fazi bolesti kako bi liečenje bilo učinkovitije. Iako je bolest izlječiva, u rijetkim slučajevima završava smrću. 
10.04.2017. 13:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh