Milijuni državnog novca zbog loših poteza

Hrvatska će država uskoro zatvoriti višegodišnje sporove s tvrtkom Astaldi i s Hypo bankom koje je izgubila na arbitražama u Beču i Londonu i to nagodbama temeljem kojih bi se umjesto ukupnog iznosa od oko 110 milijuna eura koliko je predviđeno arbitražnim presudama, Astaldiju i Hypo banci platilo ukupno oko 79 milijuna eura, doznaje se danas iz izvora bliskih Vladi.

Prihvati li hrvatska Vlada na sutrašnjoj sjednici nagodbe s Astaldijem i Hypo bankom ugovori o tim nagodbama bit će potpisani uskoro.

Gradnja autoceste 

Oba spora vezana su uz slučajeve još s kraja 90-ih godina, u slučaju talijanskog Astaldija za raskid koncesijskog ugovora za gradnju 97 kilometara autoceste Zagreb-Goričan. Astaldi ni nakon produženja rokova nije uspio za taj projekt zatvoriti financijsku konstrukciju, a ugovor je raskinut krajem 90-ih, nakon čega je Astaldi pokrenuo arbitražu u Beču.

Arbitražom je naloženo da se Astaldiju isplati iznos od 37,1 milijun eura, a s kamatama se taj iznos popeo na ukupno 64,9 milijuna eura. Nagodbom je, kako se doznaje, dogovoreno da se plati ukupno 44,35 milijuna eura u tri obroka - po 15 milijuna 29. listopada i 15. prosinca ove godine, a preostalih 14,35 milijuna početkom ožujka iduće godine. Ta su sredstva predviđena u državnom proračunu u kojemu je Vlada nedavno preraspodjelom povećala stavku za pokriće sporova.

Slavonska banka 

Spor s Hypo bankom vezan je uz privatizaciju Slavonske banke - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je u srpnju 1998. prodala po 17,5 posto te banke Hypo banci i EBRD-u, a nakon toga je Hypo kupila od EBRD-a njenih 17,5 posto, te dokapitalizacijom postala većinski vlasnik.

Naknadno se pak utvrdilo da rizici u bilanci banke, koju je radio menadžment Slavonske banke, a potvrdio DAB, nisu bili točno navedeni. Hypo je DAB-u 2002. predlagao nagodbu, ali je to odbijeno, pa je 2003. pokrenuo arbitražu u Londonu, a krajem prošle godine Hrvatska je tu arbitražu izgubila.

Hypo banci je dosuđena glavnica od 30,67 milijuna eura, a uz kamate i naknade troškova ukupan se iznos penje na oko 44,5 milijuna eura. Uz to od dana odluke (27. prosinca 2007.) do izvršenja obveze teku kamate od 4.901 eura dnevno.

Nagodba s Hypo bankom, kako se doznaje, predviđa na dosuđeni iznos diskont od 20 posto, odnosno isplatu 34,58 milijuna eura. Taj će iznos platiti DAB, plaćat će se u 12 mjesečnih rata, a dogovoreno je i da se dnevne kamate od odluke arbitraže do isplate neće plaćati.

Oba ta slučaja otvaraju i pitanja zašto je netko potpisivao nepovoljne ugovore za državu, što je s odgovornosti menadžmenta Slavonske banke za krive podatke, ali Vladini izvori ističu da je to pitanje za druge, za Državno odvjetništvo, te da Hrvatska mora poštovati sudske i arbitražne odluke. (hina/metro-portal)

U slučaju Astaldi iscrpljene su sve pravne mogućnosti, preostalo je ili to ne platiti i na dug gomilati kamate od 10.000 eura dnevno, ili pokušati s Astaldijem naći rješenje, kaže Vladin izvor koji je osobno i mišljenja da se presuđuje na štetu Hrvatske, jer arbitri uglavnom kada neka privatna tvrtka tuži državu, a pogotovo ako ta država nije članica EU, presuđuju protiv države.

Arbitraža u slučaju Hypo banke je dugo trajala, neki se svjedoci nisu odazvali na poziv DAB-a, a visoki Vladin izvor tvrdi i kako je tadašnji potpredsjednik Vlade Slavko Linić bio svjedok na strani Hypa.

Upitan za te tvrdnje, Linić ih je nazvao lažima. Za svjedoka me je zvao Hypo, odgovarao sam na pitanja i DAB-a i Hypa i arbitra, govorio o naporima uloženim da se pomogne Slavoniji i njenom gospodarstvu, kaže Linić poručujući kako iz Vlade ne žele položiti račune za štete napravljene lošim ugovorima.