« Znanost
objavljeno prije 1 mjesec i 8 dana
WOW!

Mega-munje sve su veće

Da su munje indikator klimatskih promjena, bio je logičan zaključak još otkako je postalo jasno da na njih utječe zagrijavanje atmosfere

Sve su češće i veće
Sve su češće i veće (Arhiva)
Više o

munje

,

mega-munje

Rekordna munja proparala je nebo iznad južnog Brazila i bila je tolika da bi skoro pa pokrila zračnu udaljenost između Zagreba i Berlina, objavio je WMO na svojim stranicama. WMO je objavio i to da je munja koja je najdulje trajala, zabilježena 4. ožujka prošle godine, i to u Argentini. Bljesak je trajao 16 sekundi i 73 stotinke.

Do ove objave WMO-a, kao rekordne munje vodile su se ona što je 20. lipnja 2007. proparala nebo u dužini od 321 kilometra iznad Oklahome, odnosno munja od 30. kolovoza 2012., čiji je bljesak od Provanse do Azurne obale u Francuskoj potrajao 7 sekundi i 74 stotinke.

„Ekstremi iz okoliša su živa svjedočanstva za što je sve sposobna priroda", izjavio je za portal WMO-a profesor Randall Cerveny, glavni izvjestitelj za vremenske i klimatske ekstreme ove UN-ove meteorološke organizacije.

U arhivima WMO-a navodi se i to da je najveći broj direktnih ljudskih žrtava od udara jedne munje zabilježen u Zimbabveu 1975., kada je poginulo 21 ljudi u kolibi u koju su se sklonili od nevremena. Najveći broj indirektnih žrtava zabilježen je 1994., kada je munja udarila u cisternu s naftom u Dronki u Egiptu, te je u eksploziji poginulo 469 ljudi.

WMO je objavu ovih podataka tempirao prigodno na Međunarodni dan sigurnosti od munja 28. lipnja.

Mnoge stvari u vezi munja čovječanstvu su odavno jasne; to da su češće kad je vrijeme toplije, ljudi su iskustveno shvatili i ovisnost o zvuku grmljavine o udaljenosti munje od promatrača. Znanost je davno objasnila i nastanak munja kao posljedicu pražnjenja električnog naboja koji se nakuplja u oblacima kako ohlađene čestice vode i leda razmjenjuju naboje.

Početkom 21. stoljeća, postalo je jasno i to da su munje sve češće i sve veće kako su sve gore klimatske promjene na planetu Zemlji, nastale zbog industrijskog onečišćenja atmosfere stakleničkim plinovima. Istraživanje skupine znanstvenika sa Sveučilišta u Berkeleyju, objavljeno u studenom 2014. u Scienceu, uočilo je povećanje učestalosti udara munja od 12 posto na svakih 1°C zagrijavanja površine planeta Zemlje, uz marginu pogreške od plus ili minus pet posto.

Znanstvenici su svoje proračune provjeravali na 11 klimatskih modela, a konačan zaključak istraživanja je to da bi do kraja 21. stoljeća, uz aktualna predviđanja klimatskih promjena, munja diljem svijeta moglo biti za 50 posto više nego prije pola desetljeća.

Znanstvenici su se u tom istraživanju oslonili na projekcije da će, osim ako bi čovječanstvo uspjelo prelomiti vlastiti razvoj i obuzdati klimatske promjene, atmosfera Zemlje do 2100. godine porasla za 4°C u odnosu na prosjeke prije 21. stoljeća.

S razvojem promatranja atmosfere pomoću satelita, znanstvenici su uočili da je srednji broj munja koji udari u površinu našeg planeta svake sekunde oko 100.

Da su munje indikator klimatskih promjena, bio je logičan zaključak još otkako je postalo jasno da na njih utječe zagrijavanje atmosfere. Međutim, od kraja 1990-ih pojavila su se tumačenja da munje mogu djelovati i kao pojačivač klimatskih promjena.

Tada je postalo jasno da ogromna pražnjenja elektriciteta u atmosferi uzrokuju nastajanje dušikovog oksida, odnosno jedan od najznačajnijih stakleničkih plinova u atmosferi, osim CO2, koji uzrokuje globalno zatopljenje.

Njemački znanstvenik Valentin Aich s Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja stoga je prije dvije godine za magazin Američke geofizičke unije, u članku u kojem detaljno opisuje uzročnu povratnu vezu između munja i klimatskih promjena, istaknuo da su munje u međuvremenu ušle na listu esencijalnih klimatskih varijabli.

Klimatske promjene, dakle, uzrokuju to da su munje sve učestalije, a potom ti sve češći udari munja, čime se oslobađa dušikov oksid, još i više ubrzavaju klimatske promjene. I tako u krug, što je još jedan primjer kako klimatske promjene od nekog trenutka ubrzavaju same sebe, na što već godinama upozoravaju klimatolozi.

O tome koliko ljudi svake godine pobiju munje, procjene variraju između dvije i šest tisuća. Prave, katastrofalne posljedice po svijet s povećanim brojem munja, i to sve snažnijim, jest to što munje sve češće uzrokuju požare diljem svijeta. To je pak dodatno pojačano zagrijavanjem atmosfere i sušama, posebno u područjima poput Australije, a posljednjih godina i diljem sibirskih prostranstava.

04.07.2020. 18:59:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh