Mars je imao plaže i ocean

Voda je naš životni eliksir. Voda znači život. Zato u istraživanju crvenog planeta ključnu ulogu ima potraga za vodom. Istraživači su prilikom analize podataka koje je prikupio kineski rover otkrili podzemne tragove plaža, što upućuje na zaključak da je tamo postojao i jedan veliki ocean. Očito su postojale i rijeke, koje su transportirale sedimente u ocean.

Ocean i pješčane plaže

Tragovi plaže i oceana pronašao je trenutačno neaktivni rover Zhurong, koji je bio u pogonu od svibnja 2021. do svibnja 2022. godinu dana je on istraživao oko 1,9 kilometara dugu strmu padinu, odnosno prostor koji je nekoć predstavljao liniju obale oceana.

Tijekom vožnje je rover koristio zemaljski radar (GPR), kako bi sondirao slojeve stijena koje se nalaze i do dubine odd 80 metara ispod površine. Radarske slike dokumentiraju debele slojeve materijala uzduž tog cijelog istraženog poteza.

S obzirom na činjenicu ds su potrebni milijuni godina dok se ne formiraju tako debeli depoziti, može se zaključiti da je na tom mjestu jako dugo postojao i jedan ocean.

U fokusu znanstvenih istraživanja

„Obale su izvrsna mjesta na kojima se može tražiti tragove proteklog života. Polazi se od toga da je najraniji život na Zemlji počeo na mjestima poput ovog, u blizini mjesta na kojem se susreću zrak i plitka voda", kaže koautor Benjamin Cardenas, docent geoznanosti na Pennsylvania State University.

Sama činjenica da su depoziti bili tako očuvani, može se zahvaliti jednoj sretnoj slučajnosti. Njih je štitio otprilike deset metara debeli sloj prašine, koji se nakupio tijekom milijardi godina, u vremenu nakon nestanka oceana. „Ovo je jedinstven skup podataka. Ovi priobalni depoziti su netaknuti i još uvijek se nalaze ispod površine Zemlje.

Je li Mars nekoć ranije bio nastanjen?

Prve spekulacije o drevnom oceanu na Marsu su se pojavile već u 70-im godinama prošlog stoljeća, kada je svemirska sonda Viking napravila snimke obalne linije na većem dijelu sjeverne Marsove hemisfere.

Ali ta obalna linija je bla tako nepravilna, s razlikama u dubini i visini i do deset kilometara, tako da su istraživači planeta bili skeptični oko ideje s oceanom. Na Zemlji obalne linije nisu tako nepravilne, uglavnom su pravilne.

Bez odgovora je ostalo jako dugo i pitanje što se moglo dogoditi s vodom iz tog (mogućeg) oceana? Prije otprilike četiri milijarde godina na Marsu je vladala toplija klima s većim atmosferskim tlakom.

Druge misije na Mars su na koncu „dostavile" brojne naznake da je dobar dio te vode vjerojatno ispario u svemir. Jedan dio je vjerojatno završio u tlu, ili u obliku leda ili se „povezao" sa stijenama i tako su nastali novi minerali.

Analiza podataka NASA-ine sonde na Marsu (InSight) je 2024. pokazala da se na dubini od deset do dvadeset kilometara ispod površine Marsa nalaze slojevi stijena koje sadržavaju enormne količine vode. Taj vodeni rezervoar bi bio dovoljan na ispunjavanje oceana dubokog kilometar do dva kilometra koji bi „prekrio" cijeli planet, tvrde istraživači u stručnom časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences".

U siječnju 2025. su u tlu kod kratera Gale, mjestu na kojem je sletio NASA-in rover Curiosity, otkrivene naznake (ranijeg) postojanja valova u sedimentu, što bi također moglo upućivati na nekadašnju egzistenciju zaliha tekuće vode bez leda na površini Marsa. Rover Perseverance je osim toga otkrio i naznake postojanja riječne delte u krateru Jezero.

Što se dogodilo na Marsu?

Baš kao i Zemlja, i Mars ima svoju, doduše vrlo „tanku", atmosferu. Ali za razliku od Zemlje, Mars nema globalno magnetno polje, i zbog toga su solarni vjetrovi uništili atmosferski sloj, odnosno Marsovu atmosferu. Danas oko 96 % zraka na Marsu, po navodima Njemačke meteorološke službe, čini ugljični dioksid, a udio kisika iznosi jedva 0,15 posto.

Zbog tankog atmosferskog sloja, postoje velike temperaturne oscilacije tijekom dana. Prosječna temperatura na Marsu iznosi oko -63 °C, a na Zemlji +14 °C. Na Ekvatoru preko dana se može zabilježiti temperature i veće od 20 °C, a preko noći one padaju na razinu ispod -80 °C.

Zbog čega su se uvjeti na Marsu tako radikalno promijenili u odnosu na situaciji od prije 3,5 milijardi godina? To vjerojatno ima veze s promijenjenom rotacijom planeta. „S obzirom na to da se promijenila rotacijska os Marsa, promijenio se I oblik Marsa. Ono što je ranije bilo ravno, sada više nije ravno", kaže voditelj istraživačke studije Michael Manga (University of California, Berkeley).

NASA-ini podaci koje je prikupila misija InSight dokazuju da se rotacija Marsa ubrzala, odnosno da su dani postali nešto kraći. Marsa se iz godine u godinu vrti sve brže I brže.

Razlog za promjenu rotacije je još uvijek nejasan. Po navodima znanstvenika Manga, rotacija je drugačija zbog promjena koje su se dogodile u regiji Tharsis na Marsu. To je jedna ogromna regija na ovom planet u kojoj se nalaze najveći vulkani Sunčevog sustava.