Manje razvijene zemlje teže pogađa korona-kriza?

To je bilo gore nego 2008. nakon bankrota banke Lehman Brothers. Kad se pandemija covid-19 iz Azije proširila po cijelom svijetu strani investitori su preko noći zemljama u razvoju zavrnuli investicijsku slavinu. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da su već u ranoj fazi pandemije više od 100 milijardi dolara stranog kapitala povukli iz zemalja ubrzanog razvoja.

To je „kriza kakvu svijet još nije vidio, a oporavak je upitan", konstatirao je MMF u lipnju. Industrijske zemlje će možda izgubiti jednu do dvije godine, a zemlje u razvoju i zemlje na pragu industrijalizacije bi mogle izgubiti cijelo desetljeće, smatraju stručnjaci MMF-a.

Od osnutka MMF-a 1945. nikad nije tako puno zemalja istovremeno zatražilo njegovu financijsku pomoć, naglašava šefica MMF-a Kristalina Georgieva. Krizni menadžeri MMF-a strahuju da bi to i njega moglo dovesti u poteškoće.

U međuvremenu se usporio bijeg kapitala iz slabije razvijenih zemalja. Ali, ne iz svih.

Teška vremena za Hrvatsku, BiH, Crnu Goru

Rusija je jako pogođena pandemijom. Ali, stručnjaci IHS Markita ukazuju da osobito teška vremena očekuju Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Armeniju, Tursku i Hrvatsku. U Hrvatskoj turizam donosi 25 posto BDP-a, u Crnoj Gori 20 posto, u Turskoj više od 12 posto. Kao i druge zemlje u razvoju i Turska je ovisna o stranim investicijama.

U Kini turizam predstavlja 11 posto BDP-a, u Indiji devet posto pa i te zemlje jako pogađaju ograničenja turističkih putovanja. Brazil i Južnoafrička Republika su godinama bili privlačni za strane investicije, ali je i njih jako pogodila pandemija.

U siromašnijim zemljama južne Azije, Latinske Amerike i Afrike pandemija je dosad, istina, odnijela manje ljudskih života nego u industrijskim zemljama. Ali, gospodarski stručnjak Raghuram Rajan očekuje da će gospodarska šteta u tim zemljama biti puno veća.Ovaj bivši glavni ekonomist MMF-a, koji danas predaje na Sveučilištu u Chicagu, upozorava na problem prevelike zaduženosti poduzeća u zemljama ubrzanog razvoja.

Valute brojnih zemalja u ubrzanom razvoju izgubile su na vrijednosti u odnosu na dolar i euro. A zadužile su se u euru ili dolaru pa će morati puno veće iznose u svojim valutama plaćati za vraćanje kredita. Zato mnogim poduzećima prijeti propast, upozorava Rajan kao i drugi ekonomisti.

Već mjesecima se bilježi jak pad međunarodnog prometa, izravnih stranih investicija i turizma. Brojne zemlje u ubrzanom razvoju pogođene pandemijom to teško mogu nadoknaditi, piše Rajan u članku za Financial Times. One nemaju novca za pomoć svojim poduzećima ili potrošačima kako bi stabilizirale svoje gospodarstvo, kaže on. Uz to u brojnim od tih zemalja je loš zdravstveni sustav pa ne može dovoljno dobro reagirati na epidemiju većih razmjera.

„Što duže ovo traje - a rast broja infekcija ukazuje da predstoji još gore stanje - to više će domaćih poduzeća morati uzimati kredite kako bi preživjela. A ako kreditni instituti ne izađu u susret tim poduzećima, mnoga prezadužena poduzeća se neće moći financijski oporaviti kad dođe do gospodarskog rasta i veće potražnje", upozorava ekonomist Rajan, podrijetlom iz Indije.

Albanija: U iščekivanju turista iz susjedstva

Korona-kriza je brojne zemlje u ubrzanom razvoju pogodila ionako u teškoj fazi. Već prije pandemije je londonski think tank Capital Economics konstatirao da je „zlatno doba" zemalja na pragu industrijalizacije prošlo. „Kina se mora prije ili kasnije pomiriti sa stopama gospodarskog rasta od skromnih dva posto godišnje", konstatirali su stručnjaci Capital Economicsa.

„Očekujemo da stopa rasta zemalja u ubrzanom razvoju, koja je između 2000. i 2010. iznosila prosječno 5,5 posto, u razdoblju od 2020. do 2040. iznosi oko 3,5 posto godišnje. Rast će još uvijek biti veći nego u razvijenim zemljama. Ali, primanja u zemljama u ubrzanom razvoju sporije će se približavati primanjima u razvijenijim zemljama nego do sada."

Stanje u Latinskoj Americi

Zemlje kao Čile, Gvatemala, Meksiko, Paragvaj, Peru i Panama uspjele su i nakon izbijanja pandemije u proljeće na međunarodnom tržištu kapitala plasirati svoje obveznice po „donekle povoljnim uvjetima", kaže ekonomski stručnjak José Antonio Ocampo u analizi za vašingtonski Brookings Institution.

Ovaj ekonomist, savjetnik Ujedinjenih naroda za pitanja razvoja i predavač na Sveučilištu Columbia u New Yorku, računa s time da će pandemijom jako pogođene zemlje u Latinskoj Americi trebati odgodu obveza vraćanja kredita pod nadzorom Svjetske banke ili regionalnih razvojnih banaka kako bi bolje izašle na kraj s posljedicama pandemije.

Ali, stanje je puno teže za prezadužene zemlje kao što su Argentina i Ekvador. Njima je već prije ove krize bilo potrebno više od odgode plaćanja rata njihovih državnih dugova.

Reprogramiranje dugova

Raghuram Rajan smatra da bi se međunarodni investitori morali odreći dijela svojih potraživanja od siromašnih zemalja i zemalja u razvoju. „Već zbog vlastitog interesa jače razvijene industrijske zemlje ne smiju ostatak svijeta natjerati u propast. Ono što se u drugim zemljama događa neće tamo ostati", upozorava Rajan. Prijeteća masovna nezaposlenost u siromašnijim zemljama vodit će masovnom iseljavanju. Više protekcionizma u industrijskim zemljama na kraju krajeva izaziva „beskrajne flotile izbjegličkih čamaca i karavane očajnih ljudi", kaže Rajan.