Hrvatsku očekuje katastrofa?

Istraživanje je provedeno u više zemalja srednje i istočne Europe, a u Hrvatskoj je u lipnju u njemu sudjelovalo više od 100 hrvatskih tvrtki, većinom malih i srednjih, to jest onih do 250 zaposlenih.

Rezultate istraživanja "Utjecaj COVID-19 na poslovanje u Hrvatskoj" putem online konferencije predstavio je pridruženi partner u konzultantnskoj kući Kearney Marko Derča. Kako je izvijestio, hrvatske tvrtke su u prosjeku optimističnije od tvrtki iz zemalja okruženja, a u krizi vide i nove prilike.

Napominje, međutim, kako je nezahvalno govoriti o prosjeku, s obzirom da je u nekim industrijama i kod nekih tvrtki prognozirani pad mnogo veći, s obzirom da su određene industrije poput turizma i prometa u većoj mjeri pogođene krizom nego neke druge, primjerice telekom industrija.

Ubrzanje digitalizacije i češće korištenje opcije rada od kuće

Istraživanje pokazuje da je većina tvrtki, njih 59 posto, prije izbijanja krize imalo spreman plan za hitne slučajeve, s ciljem osiguranja kontinuiteta poslovanja.

Rad od kuće postao je uobičajen i oko njegove uspostave nije bilo većih problema, navodi Derča, a 58 posto hrvatskih tvrtki je tako odgovorilo da više od 80 posto njihovih zaposlenika koristi rad od kuće, a dugoročno, 48 posto ih ocjenjuje da će se povećati broj dana u kojima će zaposlenici raditi od kuće.

Tvrtke su u krizi uvidjele i priliku za ubrzanje digitalizacije i time povećanje produktivnosti - tako se 56 posto ispitanih slaže da će im kriza u većoj mjeri digitalizirati interne radne procese, dok se 30 posto tvrtki slaže, a 58 posto njih djelomično, s konstatacijom da će dugoročno posljedice krize dovesti i do povećane robotizacije i automatizacije.

Promjene u lancima dobave, prilike za konsolidaciju u industriji

Oko 55 posto tvrtki odgovorilo je i da razmatra promjene u svojim lancima opskrbe i to je, smatra Derča, jedna od rijetkih pozitivnih posljedica trgovinskih ratova, prije svega između SAD-a i Kine, pa su tvrtke i prije krize počele razmišljati o promjenama u smislu bližih i sigurnijih dobavljača, pri čemu cijene padaju u drugi plan.

Neke tvrtke, kaže Derča, krizu planiraju iskoristiti za konsolidaciju u industriji, tako što će prikupljene financijske rezerve potrošiti na jeftinija preuzimanja različitih tvrtki.

No, taj trend je u nešto manjoj mjeri prisutan nego u drugim zemljama okruženja, a dodaje i da su sve industrije trenutno na radaru private equity fondova, koji čekaju prilike za akvizicije.

Skok internetske trgovine

Posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić rekao je da će ponašanje kompanija u budućnosti ovisiti i o makroekonomskom okruženju, u smislu poreznih prihoda i rashoda.

Očekuje da bi nakon svibnja rebalans proračuna mogao uslijediti i na jesen, s obzirom da ćemo zbog smanjenja turističke potražnje biti suočeni s manjim prihodom od PDV-a, a vjerojatno će doći i i do rasta nezaposlenosti.

Iako je situacija neizvjesna, za očekivati je i novi paket pomoći gospodarstvu, a Mačkić ističe da pritom treba izbjeći kopiranje ranijih pristupa.

"Moramo obratiti pažnju na određene institucionalne nedostatke naše ekonomije i načine na koje je ta pomoć bila dodijeljena. Ovaj put moramo jasno odrediti kome pomažemo, što se traži zauzvrat, a moramo pokazati i određenu vrstu solidarnosti spram svih poreznih obveznika", ustvrdio je Mačkić.

Predsjednik Uprave PBZ Carda Mislav Blažić kaže da je ta tvrtka u ožujku ostvarila ogroman pad prometa, s obzirom da im je u jednom trenutku više od 60 posto prodajnih mjesta bilo zatvoreno.

Iako su se trendovi popravili volumeni su još ispod prošle godine, a kaže da najviše pogođene industrije turizam, ugostiteljstvo i putovanja, sa stopama pada iznad 60 posto, a vidljiv je i pad prodaje goriva.

S druge strane, značajan porast bilježi internetska trgovina, a PBZ Card je u travnju ostvario skok prometa veći od 100 posto. Kako se počeo oporavljati klasičan oblik trgovine, stope rasta trgovine putem interneta su bitno pale, dodaje Blažić.

Direktorica Microsofta Hrvatska Tatjana Skoko kaže da je kriza pokazala pun potencijal i vrijednost digitalne tehnologije i to kroz primjenu i u svakodnevnom životu, uključujući i udaljeni rad, a tome su se naravno brže prilagodili oni koji su u te segmente ulagali i ranije.

Direktor sektora logistike u Vindiji Dražen Roškarić rekao je da ta tvrtka da planovi uvelike ovise o turističkoj sezoni, kako postoji više scenarija, kaže da u ovom trenutku ne osjećaju pad standarda, cilj im je zadržati postojeća radna mjesta, kao i razvijanje novih proizvoda.

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić kaže da, iako je pandemija ubrzala procese digitalizacije, u Hrvatskoj je postotak poduzeća koja prihvaćaju digitalne alate u poslovanju niži u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe, s izuzetkom internetske trgovine.

"Hrvatska poduzeća trebaju ubrzati procese digitalizacije kako ne bi došlo do dodatnog zaostajanja u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe", kaže Doko Jelušić.