Majstorski ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a

U četvrtak, 18. veljače s početkom u 20 sati u Laubi održat će se koncert Simfonijskog orkestra HRT-a iz Majstorskog ciklusa, ovaj puta bez publike, ali uz izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija i Trećem programu Hrvatske televizije.

U dvostrukoj ulozi solista i dirigenta u goste nam stiže jedan od najsjajnijih talijanskih violinista svih vremena - Massimo Quarta. Godine 1991. pobijedio je na prestižnom violinističkom natjecanju Paganini u Genovi, kao drugi Talijan kojemu je to pošlo za rukom (prvi je bio Salvatore Accardo 1958.). Od tada je izgradio međunarodnu karijeru koja ga je vodila u vodeća umjetnička središta poput dvorana Philharmonie u Berlinu, Salle Pleyel i Théâtre du Châtelet u Parizu, Metropolitan Art Space u Tokiju, i dr.

Posvećen je i orkestralnom dirigiranju, a pedagoškim radom bavi se na Konzervatoriju Talijanske Švicarske u Luganu.

Biti će ovo prigoda za izvedbu slabo poznate Passacaglie za violinu i gudače našega skladatelja, violončelista, dirigenta i pedagoga Rudolfa Matza. Djelo je nastalo 1943., u vrijeme kada je Matz djelovao mahom kao predavač glazbeno teorijskih predmeta u srednjim školama u Zagrebu,

te radio na izdanjima svezaka svojega opsežnog i iznimno cijenjenog udžbenika Prve godine violončela. Maestro Quarta i Simfonijski orkestar HRT-a na ovome koncertu izvest će i dva glasovita standarda violinističke literature - Havanaise te Introdukciju i Rondo capriccioso, koje je u drugoj polovici 19. stoljeća napisao Camille Saint-Saëns nadahnut majstorijama svojih suvremenika-violinista: Havanaise je posvećen kubanskom violinistu Raphaelu Diazu Albertiniju, a Introdukciju i Rondo capriccioso napisao je za španjolskog virtuoza Pabla de Sarasatea.

Glazbenu večer zaokružit će Prva simfonija u C-duru, koju je Georges Bizet napisao1855., kada mu je bilo samo 17 godina,i to pod snažnim utjecajem Charlesa Gounoda. Simfonija je bila nepoznata sve do 1933. kada ju je muzikolog Jean Chantavoine pronašao u arhivu pariškog Konzervatorija te svoje otkriće obznanio javnosti u časopisu Le Ménestrel. Bizetov prvi biograf, Douglas Charles Parker, o tome je obavijestio austrijskog dirigenta Felixa Weingartnera koji je priredio prvu izvedbu djela u Baselu 1935. Otkriće Bizetova mladenačkog djela, vještina kojom ga je skladao, kao i sama izvedba, bili su prava senzacija, pa je ono ubrzo ušlo na repertoar mnogih orkestara.