« Znanost
objavljeno prije 1 mjesec i 24 dana
PROBLEMI

Loš sustav znanosti šteti ekološkim istraživanjima

Tek oko jedanaest do osamnaest posto istraživanja u ekologiji dosegne svoju punu informativnu vrijednost a ostalo se gubi u bespućima...

Nije dovoljno dobro...
Nije dovoljno dobro... (Arhiva)
Više o

znanost

,

loša znanost

,

ekološka istraživanja

Do tih rezultata došli smo prikupljanjem i analizom postojećih studija koje na osnovu velikog korpusa objavljenih ili neobjavljenih radova iz područja ekologije procjenjuju gubitke koji se događaju unutar raznih dijelova znanstvenog procesa, odnosno od planiranja i provođenja istraživanja, objašnjava jedna od autorica Antica Čulina.

Izgleda da se najviše podataka gubi na samom početku istraživanja zbog sub-optimalnog dizajna, a time i provođenja projekta, gdje procjenjuju da čak 67 posto studija ima problema. U sljedećem koraku, 45 posto započetih studija nikad ne bude formalno objavljeno u obliku znanstvenog rada, dok od onih objavljenih čak 41 posto ne prikazuje svoje rezultate u potpunosti, kaže ona.

U radu čiji su autori još Marija Purgar i Tina Klanjšček, navodi se da odgovornost za smanjenje gubitaka znanja leži na financijerima znanosti, izdavačkim kućama, znanstvenim i akademskim institucijama, i na kraju, samim znanstvenicima.

Današnji znanstveni sustav, gdje se znanstvenika gotovo isključivo vrednuje po broju znanstvenih radova, a ne po rigoroznosti i otvorenosti njegovog znanstvenog rada, otežava taj cilj, kaže Antica Čulina.

Čulina se pridružila se Ruđerovom timu Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša početkom 2022. godine kao znanstvenica povratnica s Nizozemskog instituta za ekologiju (NIOO-KNAW), gdje trenutno ima status počasnog člana. Djeluje kao član upravnog odbora novo-osnovanog društva za promociju transparentnosti u ekologiji i evolucijskoj biologiji (SORTEE), te velike internacionalne baze podataka o pticama (SPI-Birds), gdje je ujedno i među suosnivačima oba projekta.

Njezino područje istraživanja obuhvaća meta-znanost, sintezu informacija, otvorenu znanost, te evolucijsku ekologiju. Svojim istraživačkim radom i zalaganjem za otvoreni pristup znanstvenim podacima Čulina nastoji pomoći ekologiji u rješavanju problema koji su trenutno prisutni u istraživačkim i izdavačkim sustavima, kako bi doprinijela poboljšanju opsega, dosega i vrijednost istraživanja te raznolikosti i ravnopravnosti znanstvenika.

14.08.2022. 11:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh