Ljudi će u budućnosti sve manje podnositi alkohol

Nemojte kriviti gospodina Darwina, on se samo trudio pomoći. Za njegovo doba nije bilo modernih istraživanja kao ovih današnjih, inače smo sigurni da bi on već odavno predvidio ono što znamo danas: ljudska vrsta mogla bi razviti gen koji bi uništio našu toleranciju na alkohol (članak objavljen u Nature Ecology and Evolution).

Na Sveučilištu u Pennsylvaniji analizirali su se genomi 2 500 ljudi s različitih dijelova kontinenta. Tim znanstvenika izolirao je određene genomske "vruće točke" koji se pojavljuju kod ljudi s različitim porijeklom (npr.iz Afrike i Azije). Kako bi se te točke mogle pojaviti, mutacija u genima morala se pojaviti i opstati neovisno o njihovom porijeklu. A ako se radilo samo o jednoj mutaciji, ta se svijetom morala širiti brzinom kojoj se kreće Prica Trkačica.

Osim manje tolerancije prema alkoholu, ova mutacija dokazuje i da dolazi do sve veće sličnosti u genima ljudi iz zrazličitih dijelova svijeta do koje dolazi kako bismo se prilagodili sve većim promjenama u ekologiji.

Otkriveno je pet područja na kojima se dogodila promjena: na genu zaduženome za otpornost na malariju (u Africi i Aziji), za aminokiseline koje utječu na srčane bolesti (u Europi), za pozicioniranje otvora maternice (u Africi), na dva genoma koja smo naslijedili još od Neandertalaca i, naravno, genu koji djeluje na enzim alhoholnu dehidrogenazu koji sudjeluje pri razgradnji alkohola. 

Dehidrogenaza katalizira razgradnju alkohola i njegovo pretvaranje u acetaldehid, spoj koji izaziva mamurluk. Njega tijelo nakon toga razgrađuje u drugi bezopasan spoj, zbog čega je mamurluk samo privremena neugodnost.

Međutim, evolucija bi se mogla umiješati razvijanjem novih oblika alkoholnih dehidrogenaza koje utjeću na na našu toleranciju alkoholnih pića i pretvorbu acetaldehida u neopasne spojeve.

Zasad se taj evoluirani gen pojavio samo u istočnoj Aziji i zapadnoj Africi, no samo vrijeme će pokazati koliko će se brzo širiti.