Ljubaznost nam je u genima

U puno slučajeva braća ili sestre koje su odgojili isti roditelji te su živjeli u identičnoj okolini izrastu u komplete suprotnosti - jedni su ljubazni i darežljiv, dok drugi imaju opaku narav. Iako odgoj i životno iskustvo utječu na naše ponašanje u društvu, znanstvenici su otkrili da i geni igraju važnu ulogu.

Naime, liječnici sa američkog sveučilišta Buffalo otkrili su da ljudi koji imaju gene za kreiranje specifičnih receptora za hormone oksitocin i vazopresin imaju veće šanse da budu ljubazni.

Studija, objavljena u stručnom časopisu Psychological Science, provedena je na način da su znanstvenici uzeli uzorak DNK od 711 volontera nakon što su odgovorili na upitnik koji je kreiran da pokaže njihovu narav i stav naspram društva.

Osobe koje su imale "receptore za ljubaznost" bili su pristojni prema drugima iako su svijet i ljude oko sebe smatrali lošima. S druge strane, drugi oblici hormonskih receptora u kombinaciji s negativnim pogledom na svijet i ljude rezultirali su društveno neprihvatljivim ponašanjem.

"'Dobra' kombinacija gena pomaže ljudima da pobijede negativni stav naspram svijeta oko njih i unatoč strahu pomažu sugrađanima u nevolji", objašnjava dr. Michel Poulin, psiholog i voditelj istraživanja.

Znanstvenici napominju da prava kombinacija gena sama za sebe ne znači ništa jer ako su ljudi loše odgojeni ili ako je okolina negativno utjecala na njih oni će i dalje imati tešku, zlu narav.