« Hrvatska
objavljeno prije 3 mjeseca i 9 dana
HRVATSKA

Kuna odlazi, euro dolazi

Hrvatska u siječnju postaje članica eurozone. Mnogi građani na to gledaju sa zabrinutošću. No tri studenta, koji su pobijedili na natječaju za dizajn hrvatske kovanice eura, zalažu se za novu valutu – i za Europu

Stiže euro...
Stiže euro... (Arhiva)
Više o

euro

,

Hrvatska

,

kune

U Zagrebu je već rano prijepodne vruće, na ulicama vlada gužva. Mnogi žele na brzinu obaviti kupovinu prije podnevne žege. U jednom kafiću u centru grada sjede tri studenta: Jagor Šunde, Fran Zekan i David Čemeljić.

Njih trojica su na svoj način doprinijeli uvođenju eura kao nove valute u Hrvatskoj. Naime, na hrvatskoj kovanici od jednog eura nalazi se dizajn s kojim su tri prijatelja pobijedili na natječaju Hrvatske narodne banke (HNB).

Građani su podijeljeni

Od 1. siječnja 2023. Hrvatska će službeno postati 20. članica eurozone. No u zemlji se o tome kontroverzno diskutira - građani su podijeljeni. Mnogi su nesigurni i plaše se rasta cijena. Politička oporba pak smatra da je trenutak za uvođenje eura pogrešno odabran te da je trebalo pričekati da EU prestane padati iz jedne krize u drugu. Prema ispitivanju javnog mnijenja Eurobarometra, ove godine još samo 55 posto hrvatskih građana podržava novu valutu - znatno manje nego prijašnjih godina.

Ako se pita Šundea, Zekana i Čemeljića, uvođenje eura je unatoč kritikama korak u pravom smjeru. Sva trojica žele da se Hrvatska u potpunosti integrira u EU, dakle i što se tiče valute.

Ostvarenje jedne vizije

Šunde objašnjava što za njega znači EU: „Europska unija treba biti hram koji nam omogućava očuvanje naše povijesti, različitih kulturnih vrijednosti nacija i istodobno konkurentnost naših gospodarstava na regionalnoj i međunarodnoj razini. To je vizija o kojoj sanjamo. A prvi koraci u njezinom ostvarenju su monetarna integracija i članstvo u Šengenskom prostoru."

Ovog 22-godišnjeg studenta arhitekture na Sveučilištu u Zagrebu zanimaju hrvatsko gospodarstvo i europska monetarna politika. On je u proljeće čuo da je HNB ponovo raspisao natječaj za dizajn hrvatske kovanice od jednog eura, nakon što je kod prethodnog natječaja bilo problema s autorskim pravima. Šunde se nakon kraćeg razmišljanja odlučio prijaviti, zajedno s dva prijatelja: Franom Zekanom i Davidom Čemeljićem, obojica stari 21 godinu.

"Mi smo ponosni"

Oni su danima radili na tom projektu, digitalizirali, optimirali te tako dugo isprobavali 3D tisak sve dok im rezultat nije izgledao savršeno. Na novoj kovanici od jednog eura nalazi se kuna, a iza nje hrvatski grb, tradicionalna hrvatska šahovnica. Zadržavanje kune barem u tom obliku vjerojatno se sviđa Hrvaticama i Hrvatima. Kuna kao platežno sredstvo ima dugu tradiciju - krzno te životinje je još u srednjem vijeku korišteno za plaćanje i razmjenu.

Na vlastito iznenađenje tri studenta su pobijedili na natječaju. Bili su oduševljeni. „Znati da smo našim radom nešto doprinijeli budućnosti naše zemlje i društva - to nas čini ponosnima", kaže 21-godišnji Fran Zekan.

Strah od poskupljenja

Za hrvatske građane euro nije ništa novo - oni već godinama često štede upravo u eurima. I velike kupoprodaje se obavljaju u europskoj valuti. No unatoč tome, prema brojkama iz lipnja ove godine koje je objavio Eurobarometar, 81 posto građana se boji poskupljenja troškova života nakon uvođenja eura. Istodobno su mnogi zabrinuti da će hrvatska monetarna politika time izgubiti veliki dio svoje samostalnosti.

Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ne dijeli te bojazni. On ističe primjer Slovačke i kaže da su u toj zemlji nakon ulaska u eurozonu cijene stvarno porasle, ali samo za oko dva posto. „To je bio učinak koji je vrlo brzo opet nestao", kaže Zlatev. I najavljuje da HNB u suradnji s EU-om planira PR-kampanju kako bi uvjerili „često još uvijek kritične, starije generacije".

EU i Hrvatska narodna banka smatraju da je Hrvatska dobro pripremljena za novu valutu. Kako bi se spriječila moguća zloupotreba trgovaca, sve do 2024. godine cijene će biti izražene i u eurima i u kunama.

„Potrebno je graditi mostove"

Šunde, Zekan i Čemeljić znaju da uvođenje eura ima i prednosti i nedostatke. Time neće nestati gospodarski problemi i neće samo tako nastupiti gospodarski polet, kaže Šunde. „Zemlje ne mogu očekivati bolju budućnost samo zbog druge valute. Za to se moraju poduzeti jasni gospodarsko-politički koraci za dobrobit građana", smatra Šunde.

U međuvremenu je postalo jako vruće, kafić se ispraznio, čuje se još samo zujanje ventilatora. Pitamo tri studenta: kako može Europa savladati ekstremne izazove u financijskoj i monetarnoj politici? Jer, cijene u eurozoni trenutačno rastu rekordnom brzinom. U srpnju su, objavio je Eurobarometar, porasle za 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Jagor Šunde odgovara: „Mi upravo doživljavamo da jedna zajednica, koja je osnovana isključivo iz gospodarskih interesa, možda neće moći zauvijek preživjeti u ovom obliku. Danas je važnije nego ikada prije graditi mostove među zemljama, kulturama i ljudima, koji nas povezuju i jačaju."

Piše: Noah Matzat/DW
27.08.2022. 16:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh