« Svijet
objavljeno prije 4 godine i 6 mjeseci
NOVA IGRA

Kuba kao loptica u igri svjetskih sila

Era braće Castro koja se sada završava odlaskom Raúla Castra s čela države je uvijek bila obilježena kretanjima međunarodne politike. A to se za Kubu tako brzo neće promijeniti

Raul Castro i Obama
Raul Castro i Obama (Arhiva)
Više o

Kuba

,

Raul Castro

Ne postoji niti jedna latinoamerička revolucija koja je južnoamerički kontinent jače potresla nego kubanska i niti jedna osoba koja je probudila toliko strasti kao Fidel Castro. Čovjek koji je Kubu oslobodio od diktature Batiste od osloboditelja je postao utemeljitelj vlastite diktature koju je sve do sada njegovao njegov mlađi brat Raúl. Dobrovoljno povlačenje Raúla Castra s čela države - iako ne i čela stranke - zaključuje jedno poglavlje kubanske povijesti čije su stranice često pisane izvan same zemlje. 

"Može se sigurno kazati da je kubanska revolucija u Latinskoj Americi jedinstvena zato što sve druge revolucije, primjerice, meksička ili neka druga nisu bile dugog vijeka. Osim toga, te druge revolucije nisu u potpunosti promijenile strukture kao na Kubi. Zato je kubanska revolucija uspjela potpuno eliminirati koncept privatnog vlasništva", kaže Bernd Wulffen, diplomat koji je od 2001. do 2005. godine bio njemački veleposlanik na Kubi.

Hladni rat kao "bačva baruta"

Kad je Fidel Castro u siječnju 1959. godine uspješno ušao u Havanu, tada nije još bio komunistički David koji izaziva imperijalističkog Golijata. Odnos prema SAD-u se pogoršao tek u tijeku idućih mjeseci te godine i 1960., kad se oduzimanje vlasništva počelo izravno ticati Sjedinjenih Američkih Država. Ali, na koncu je propala invazija u Zaljevu svinja bila ta koja je zapečatila kubanski savez sa Sovjetskim Savezom. "Povodom sahrane vojnika palih za vrijeme invazije Castro jasno izgovorio: 'Ovo je socijalistička revolucija'. On je prepoznao u  vladi SAD-a stvarnu prijetnju za njega i tražio je zaštitu. A od koga je mogao dobiti bolju zaštitu nego od tadašnje druge svjetske sile?", pojašnjava Wulffen.

Kratko poslije toga je Kuba postala protagonistica jednog povijesnog događaja koji je Hladni rat 1962. godine mogao pretvoriti u atomski rat: Kubanske krize. Washington i Moskva su za dlaku izbjegli katastrofu tako što su postigli dogovor ne uključujući Kubance. Castro, međutim, nije bio zadovoljan sporednom ulogom na međunarodnom parketu te je počeo izvoziti svoj model kubanske revolucije. "To je imalo veliki utjecaj na zemlje Trećeg svijeta. Pomislite samo na Angolu ili Etiopiju, gdje je Kuba intervenirala svojim jedinicama", komentira Wulffen, autor knjiga "Ledeno doba u tropima" i "Kuba u prevratu - od Fidela do Raúla Castra".

Raspad Sovjetskog saveza

Iako je ideja oružane revolucije u drugim dijelovima Latinske Amerike nakon smrti Che Guevare izblijedjela, to se nije dogodilo u slučaju nadregionalne snage zračenja kubanskog projekta. "Kuba je svojim obrazovnim i zdravstvenim sustavom utjecala na druge zemlje, a to radi još uvijek. Ona je mnoge liječnike poslala u druge zemlje. To je pohvalno. Ali je to ujedno uvijek imalo i propagandni karakter s ciljem da se Kuba drugim zemljama u razvoju prikaže kao uzor." Ta ideološka komponenta se, dodaje Wulffen, prenošenjem vlasti s Fidela na Raúla nije promijenila. Kao primjer služi "podrška Bolivarskoj revoluciji Huga Chaveza u Venezueli", napominje Wulffen: "Na koncu je i to bio propali eksperiment."Puno godina kasnije, kada je raspad Sovjetskog Saveza tu karipsku zemlju doveo na rub ponora, preživljavanje vlastitog režima postalo je najviši prioritet. "Došlo je do pada oko 60 posto vanjske trgovine i za 40 posto je pao bruto domaći proizvod", kaže Wulffen. Ali, Castro nije bio spreman popustiti. "On se nije pomaknuo ni milimetar", ističe bivši njemački veleposlanik. "Fidel je uvijek strahovao da će njegova revolucija završiti u jednoj socijaldemokraciji. Njegov brat Raúl je bio spremniji promijeniti neke stvari, i to je i činio od 2008. godine, ali te promjene nisu bile velike."  

Ključ je u Washingtonu

U doba vladavine Raúla Castra dogodio se i povijesni trenutak približavanja između Havane i Washingtona. Zatopljenje odnosa je pokrenuo bivši predsjednik SAD-a Barack Obama koji je bio uvjeren u to da izolacija Kube i gospodarski embargo nisu doveli ni do kakvih konkretnih rezultata: niti je srušen režim niti se poboljšalo stanje s ljudskim pravima.

"Nažalost, Trump ne slijedi tu logiku, već se vratio starom načinu razmišljanja", kaže Wulffen. Prema njegovom viđenju je to kontraproduktivno za sve one koji iščekuju temeljite promjene u Havani. "Za nasljednika Raúla Castra će biti vrlo teško nešto promijeniti sve dok Sjedinjene Američke Države ne otvore prostor za manevar", kaže taj bivši diplomat. Prema njegovom mišljenju, moguće reforme na Kubi previše ovise o međunarodnim političkim kretanjima: "Novi sukob između Istoka i Zapada, odnosno između SAD-a i Rusije nije atmosfera koja ide u prilog napretku Kube."

Piše: Emilio Rojas/DW
20.04.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh