Kreativnost je posljedica razvijenijeg mozga

Kreativnost je ono na što se obično izvlačimo kad nam ne ide - nestala inspiracija, no jednako tako se hvalimo kad smo dobri... a to bi zapravo mogli napraviti samo neki od nas, jer su znanstvenici dokazali da kreativni ljudi imaju bolje povezanu lijevu i desnu stranu mozga.

Razlike su uglavnom u frontalnom režnju mozga, vrlo aktivnom području, koje je odgovorno za kognitivne procese kao što su donošenje odluka, planiranje budućnosti i slično.

Znanstvenici sa sveučilišta Duke i Sveučilišta u Padovi su u Italiji magnetskom rezonancom skenirali grupu zdravih volontera fakultetske dobi. Obrađeni su pomoću tehnike DTI, snimanja difuzije vlakana neurona, čime se dobivaju korisni podaci o toku snopova neurona u mozgu što je korisno kod nekih operativnih zahvata, ali i kod analiza nekih bolesti i stanja.

Ta tehnika im je omogućila da analiziraju veze između 68 različitih područja mozga i prate bijelu masu preko molekula vode. Bijela masa leži ispod sive i povezuje milijarde neurona u mozgu šaljući električne signale između njih, javljaju mediji.

Studenti volonteri su također zamoljeni da ispune niz zadataka za ocjenu kreativnosti.

Pregledavajući rezultate skeniranja i rezultate kreativnosti, otkrili su da 15 posto najkreativnijih ljudi u grupi (19 ispitanika) ima značajno više veza u mozgu nego oni u donjih 15 posto.

Znanstvenici misle da bi njihovo otkriće moglo jednog dana omogućiti stručnjacima procjenu nečijih prirodnih kreativnih talenata, predviđanje kreativnosti i čak praćenje moždanih bolesti starijih osoba.

Potrebno je naglasiti da je ispitani uzorak jako mali, tako da će povezanost između više veza i viših stupnjeva kreativnosti morati biti potvrđena u mnogo većim i različitijim grupama. Ali rezultati služe kao još jedan dokaz važnosti rastućeg područja znanosti - konektomike koja proučava konektome, odnosno veze između dijelova mozga, kao i pojedine same dijelove.

Uz tako velik i kompleksan organ kao što je mozak, koji još i strahovito varira od osobe do osobe, radi se na načinima zapažanja prethodno skrivenih uzoraka u ogromnoj masi dostupnih podataka.

Tim znanstvenika želi i analizirati odnos između povezivanja u mozgu i nivoa IQ-a, a njihova proučavanja također mogu poslužiti za pronalaženje ranih znakova Alzheimerove bolesti, kao i nekih drugih neuroloških bolesti. Iako je konektomika još uvijek u razvoju, znanstvenici se raduju saznanjima koja taj moderni tip mapiranja mozga u budućnosti može omogućiti.