Kosor u Krapini: HEP još nije poslao zahtjev za poskupljenjem struje

Premijerka Jadranka Kosor izjavila je danas kako će Vlada, ako i kad joj HEP pošalje zahtjev za povećanjem cijene struje, taj zahtjev razmotriti, te pri tome voditi računa da se zaštite najosjetljiviji slojevi hrvatskog društva.

"Nema još zahtjeva HEP-a. Ako i kada zahtjev iz HEP-a dođe, onda ćemo ga na sjednici Vlade razmotriti", kazala je premijerka u Krapini, odgovarajući na pitanje novinara hoće li poskupjeti struja.

Kosor je naglasila kako će Vlada zahtjev, ako i kada dođe, razmatrati "vodeći računa o načinima na koje bi se moglo zaštititi najosjetljivije skupine u hrvatskom društvu".

Novinare je zanimalo i znači li jučerašnja premijerkina izjava u Mostaru - gdje je poručila da hrvatska Vlada neće iznevjeriti Hrvate u BiH u izmjenama Ustava RH i zakona o prebivalištu - da će ostati mogućnost dvojnog prebivališta. "Ne. Ne, to znači upravo ono što sam i rekla, da nema straha da ćemo iznevjeriti našu ustavnu obvezu o brizi o Hrvatima izvan domovine, posebno o Hrvatima u BiH", rekla je Kosor. "To apsolutno ne znači da će se ispuniti ono što bi neki htjeli, i ono što se zapravo širi kao dezinformacija kroz lošu interpretaciju izmjena i dopuna zakona (o prebivalištu)", istaknula je premijerka Kosor.

Premijerka je inače danas u Krapini otvorila Muzej krapinskih neandertalaca. U gradnju i opremanje najsuvremenijim multimedijalnim i drugim sadržajima uloženo je 60 milijuna kuna.

"Dobar dan dedek Kajbumščak", simbolično je kazala premijerka Kosor na prigodnoj svečanosti, "pozdravivši domaćina", krapinskog neandertalca koji je područje Krapine nastanjivao prije 125 tisuća godina, a čije je kosti prije 111 godina pronašao krapinski učitelj Josip Rehorić te ih poslao paleontologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru.

Otvaranjem Muzej krapinskih neandertalaca Krapina se upisuje na turističku i kulturnu kartu Europe i svijeta, istaknula je premijerka. Podsjetila je kako je to jedna od kapitalnih investicija Vlade, koja se uključila u projekt izgradnje muzeja što ga je prije 12 godina započeo grad Krapina.

Nakon obilaska izložbenog prostora koji se nalazi između dvaju brdašca Hušnjakovo i Josipovca, premijerka Kosor izrazila je iznimno zadovoljstvo postavom. "Ovo je briljantna izvedba briljantne zamisli", kazala je, naglasivši kako se investicija apsolutno isplatila budući da je riječ o sjajnom prinosu hrvatskoj kulturnoj ponudi.

"Otvaranje Muzeja izvanredan je događaj koji će na poseban način staviti Krapinu, ali i Hrvatsku na europsku kulturnu i turističku kartu i sigurna sam da će pridonijeti razvoju turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji", rekla je premijerka i čestitala svima koji su sudjelovali u projektu Muzeja krapinskih neandertalaca.

Na novinarsko pitanje o nastavku financijske pomoći za izgradnju dodatnih sadržaja, posebice turističkih, odgovorila je kako će se ona nastaviti, no da se u ovome trenutku ne može govoriti o detaljima. "Sigurno da hoće, ali ne mogu sada reći ni kako, ni koliko, ni kada. Ove godine teško", rekla je.

Nazočne je na otvaranju pozdravio i ministar kulture Božo Biškupić, čije je Ministarstvo u najvećem dijelu financiralo izgradnju muzeja. Okupljene su pozdravili i ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan, te autori muzeja, paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić, krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdar, krapinski gradonačelnik Josip Horvat. Svečanosti je nazočila i izaslanica predsjednika Republike, savjetnica za društvene djelatnosti Zrinka Vrabec Mojzeš, ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, više saborskih zastupnika, te brojni kulturni i društveni djelatnici.

Ministar Biškupić istaknuo je kako od danas Hrvatska ima muzej koji je probio nacionalne okvire. "Riječ je o muzeju svjetskog značaja. Vjerujem da će u muzej dolaziti mnogi gosti iz susjednih zemalja", rekao je ministar Biškupić, naglašavajući jedinstvenost muzeja koj prednjači u uporabi najsuvremenijih tehnoloških dostignuća.

"Otvaranje Muzeja izvanredan je događaj koji će na poseban način staviti Krapinu, ali i Hrvatsku na europsku kulturnu i turističku kartu", rekla je Jadranka Kosor.

Izložbeni prostor muzeja nalazi se između dvaju brdašaca - Hušnjakova i Josipovca kod Krapine, a ima 1200 metara četvornih i podijeljen je na dvije etaže. Krapinski neandertalac predstavljen je u polušpilji hiperrealističnim skulpturama francuske kiparice Elisabeth Daynes, koja je također nazočila otvaranju, a prikazan je u raznim životnim situacijama. Obilazak muzeja počinje projekcijom 16-minutnoga filma o životu krapinskog neandertalca čije je kosti pronašao Rehorić te ih 23. kolovoza 1899. poslao Krambergeru.

Muzej donosi i priču o postanku svijeta, povijesti zemlje i prvim organizmima, a svaki posjetitelj može vidjeti razvoja života od prvih hominida, do krapinskog neandertalca. Obrađen je i postanak svijeta, povijest zemlje, prvi organizmi itd. Ulaz Muzeja uklopljen je u pejzaž, pa se doima da posjetitelj ulazi u špilju i postaje njenim stanovnikom što dodatno omogućavaju i brojni interaktivni sadržaji. Muzej krapinskog neandertalca od sutra je otvoren za građanstvo.