« Svijet
objavljeno prije 4 mjeseca i 7 dana
INTEGRACIJA

Korona kao šansa za integraciju

Ljudi migrantskog podrijetla i u korona-krizi imaju veliko povjerenje u njemačku državu. Ali, rasprava o rasizmu je ostavila traga.

Čudno to izgleda, ali...
Čudno to izgleda, ali... (Arhiva)
Više o

integracija

,

korona

Suživot ljudi migrantskog podrijetla i domaćeg stanovništva se poboljšao. Pokazao je to integracijski barometar Stručnog vijeća njemačkih zaklada za integraciju i migracije (SVR). Klima se u cjelini blago promijenila na bolje, usprkos ograničenjima vlade zbog pandemije korona virusa. Kohezija u društvu je vrlo visoka. Tijekom pandemije je prije svih kod ljudi s migrantskim korijenima poraslo povjerenje u politiku i demokraciju.

Međutim, slika uspješne integracije pomućena je rasizmom i diskriminacijom u svakodnevnom životu, također i zbog ponašanja policije. Integracijski barometar je, istina, došao do zaključka da je povjerenje u snage sigurnosti u cjelini poraslo. Ali, onaj tko je jednom iskusio nešto negativno zbog svog podrijetla, ostaje nepovjerljiv. Ovi „deficiti moraju se otvoreno imenovati i otkloniti", rekla je sociologinja Claudia Diehl koja je predstavila studiju u Berlinu.

Integracijski barometar SVR-a svake dvije godine provodi reprezentativna ispitivanja migrantica i migranata, ali i ljudi koji nisu migrantskog podrijetla o važnim čimbenicima integracije: poslu, obrazovanju, društvenim vezama i susjedstvu. Pored više zaklada ovog puta je i njemačko Savezno ministarstvo unutarnjih poslova bilo uključeno u ispitivanje više do 15.000 ljudi.

Imigracijska zemlja - Njemačka

Oko 21 milijun ljudi u Njemačkoj, dakle četvrtina ukupnog stanovništva ima neku migracijsku priču. To znači da oni sami ili u najmanju ruku jedno od njihovih roditelja nisu rođeni u Njemačkoj. Otprilike polovica njih, ukupno 10 milijuna, posjeduje njemačko državljanstvo i ima pravo glasa.

Izgleda kao da su zaboravljene vatrene rasprave o useljavanju i integraciji od 2015. na ovamo. Takozvano „izbjegličko pitanje" palo je u drugi plan. Već dugo se integrira umjesto da se polemizira.

Stoga ne čudi da ljudi bez migracijskog podrijetla suživot ocjenjuju bolje nego prije dvije godine. Prije svega se radi o tome da ispitani muškarci pozitivnije ocjenjuju klimu.

„Medeni mjesec" s demokracijom

Intervjui za integracijski barometar vođeni su od studenog 2019. do kolovoza 2020. Također i u vrijeme prvog lockdowna tijekom pandemije. Zadovoljstvo demokracijom i politikom je u toj fazi čak i poraslo. U vrijeme nakon što su širom zemlje na snagu stupile mjere za suzbijanje pandemije, još samo oko 27 posto Nijemaca nemigracijskog podrijetla je izjavilo da nije zadovoljno demokracijom. Kod ljudi migracijskog podrijetla zabilježen je umjereniji porast, ali oni su i ranije bili zadovoljniji demokracijom.

Najveće zadovoljstvo demokracijom, politikom i vladom u Njemačkoj su pokazali pripadnici skupine podrijetla „ostatak svijeta". Kao najčešće zemlje podrijetla istraživači spominju Siriju, Rusiju, Irak, Iran i Afganistan. Oni koji su u Njemačku doselili u posljednjih deset godina su se u 90 posto slučajeva izjasnili sa „zadovoljan/na" ili „jako zadovoljan/na" funkcioniranjem demokracije u Njemačkoj.

To pokazuje da su ljudi koji su tek nedavno doselili u Njemačku - prije ili nakon lockdowna - zadovoljniji demokracijom od onih koji u ovoj zemlji duže žive. Sociologinja Diehl govori o efektu „medenog mjeseca", „koji je posebno jak kod onih koji od skora žive u Njemačkoj". Ovaj efekt se prije svega manifestira kod onih osoba koje su nedavno došle iz zemalja s autoritarnim režimima, u kojima ne vrijede osnovna demokratska načela.

Slučaj Georgea Floyda i nova rasprava o rasizmu

Krajem svibnja 2020. tijekom akcije nasilnog uhićenja u Minneapolisu ubijen je Afroamerikanac George Floyd. Video-snimka je i u Njemačkoj izazvala veliku srdžbu i veliku raspravu o rasizmu u policiji. „Rasno profiliranje" je centralni pojam rasprave. On opisuje postupke policijskih, imigracijskih i drugih snaga sigurnosti koje samo na temelju vanjskog izgleda osobu sumnjiče. To se događa i u Njemačkoj. Claudia Diehl govori o „supstancijalnoj manjini". „Među osobama turskog podrijetla jedna trećina ispitanih je imala takvo iskustvo."

Osobe koje su zbog svog podrijetla u posljednjih pet godina bile diskriminirane i dalje većinski vjeruju policiji - ali znatno manje od ukupnog prosjeka. Samo 35 posto ima potpuno povjerenje u policiju.

Studija SVR-a dala je njemačkoj državi, njezinim institucijama i demokraciji ukupno gledano pozitivne ocjene. Ali, useljenici u Njemačkoj i dalje moraju računati s diskriminacijom. „Zaključak sociologinje Claudije Diehl glasi: „Ima još prostora za pozitivniju klimu integracije."

Piše: Volker Witting/DW
12.12.2020. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh