Koliko treba trajati popodnevna siesta?

Poznato je da je poslijepodnevni odmor koristan i dobar za zdravlje, no po rezultatima istraživanja četvorice japanskih znanstvenika ne bi smio trajati dulje od sat vremena jer su u tom slučaju pojedinci podložniji razvoju dijabetesa, no ove su podatke neovisni stručnjaci dočekali s rezervom. 

Osobe čija siesta traje dulje od 60 minuta dnevno "podložnije su riziku od obolijevanja od dijabetesa tipa 2" u odnosu na one koji ne pribjegavaju poslijepodnevnom odmoru, ustanovili su znanstvenici s tokijskog sveučilišta, ne iznijevši uzročno-posljedičnu vezu. 

Dodatan rizik procijenili su na 45 posto, a rezultate istraživanja predstavili su na kongresu Europske udruge za istraživanje dijabetesa (EASD) u Njemačkoj. 

Dijabetes tipa 2, koji predstavlja 90 posto svih slučajeva dijabetesa, nemogućnost je organizma da regulira razinu šećera u krvi.

Ako se ne liječi, hiperglikemija ili povećana razina šećera u krvi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, poput dijabetičke kome. 

Gledajući dugoročno, učestala hiperglikemija, čak i ako nije ozbiljna, može izazvati probleme koji utječu na oči, bubrege, živce i srce. Japanski znanstvenici tvrde da osobe čiji poslijepodnevni odmor traje manje od 40 minuta nisu podložne pojavi dijabetesa.

Rezultate studije temelje na dvadesetjednom ranije provedenom istraživanju. U njima je ukupno sudjelovalo više od 300.000 osoba, a zanimljivo je da znanstvenici nisu pronašli vezu između poslijepodnevnog odmora i pretilosti kao posljedice. 

U priopćenju EASD-a stoji da "studija ne predstavlja stopostotan dokaz da siesta tijekom dana utječe na razvoj dijabetesa, već samo ukazuje na to da postoji povezanost između dvaju pojmova koju treba detaljno proučiti u predstojećim studijama."

Neovisni stručnjaci upozoravaju i da rezultate studije treba uzeti s rezervom jer se ne može isključiti mogućnost da učestalost pojave dijabetesa u ovom slučaju nije povezana s drugim faktorima.