Koliko dugo djeluju cjepiva protiv Covida-19?

Vijesti zvuče optimistično: kandidati za cjepiva tvrtki Moderna i Biontech/Pfizer navodno nude 90 postotnu zaštitu od Covida-19, cjepivo britansko-švedskog farmaceutskog koncerna AstraZeneca najmanje 70 postotnu. Sve nade su usmjerene na to da će cjepiva u dogledno vrijeme spriječiti širenje koronavirusa i obuzdati pandemiju. Ali, koliko dugo ljudsko tijelo zadržava zaštitu od virusa?

Još ne mogu postojati dugoročne studije pa nema ni odgovora na to pitanje. Jer dosadašnje studije traju po nekoliko mjeseci. Jedna nedavno objavljena studija kalifornijskog Imunološkog instituta La Jolla istraživala je zaražene ljude. Prema njoj se najmanje pet mjeseci nakon pojave simptoma moglo dokazati postojanje i antitijela i takozvanih T-stanica - dvaju glavnih oružja obrambenog sustava ljudskog tijela, čak i u slučaju blagih simptoma. Studija je objavljena u takozvanom preprint-obliku, dakle nije još prošla provjeru neovisnih stručnjaka.

Antitijela i T-stanice

Thomas Jacobs s Instituta Bernharda Nochta za tropsku medicinu iz Hamburga smatra da su to ohrabrujući podaci, s obzirom na to da naš obrambeni sustav ima više različitih načina djelovanja. On posebno izdvaja dvije stvari: u ovoj studiji postoji takozvana sterilna imunost koja ovisi o velikom broju neutralizirajućih antitijela. Ako tijelo ima puno takvih antitijela, ona uništavaju virus prije nego što on prodre u stanice. Odgovarajuća cjepiva bi čak mogla izazvati bolji odgovor antitijela nego prirodna infekcija. Tako dugo dok postoji dovoljno antitijela može se polaziti od robusne, ako ne čak i sterilne imunosti, kaže Jacobs.

Uz to se više mjeseci može vidjeti postojanje T-stanica, limfocita odgovornih za imunost stanica. Na temelju toga se može očekivati slabljenje simptoma oboljenja od Covida-19, objašnjava Jacobs. Takva klinička imunost brine se za to da primjerice oboljeli dobiju samo blage simptome kao kod prehlade. Ali, zasad se ne može polaziti od trajne sterilne imunosti izazvane cjepivom. Pa ipak, rezultati ove preprint-studije pružaju ohrabrujuća očekivanja imunosti izazvane cjepivom, smatra Jacobs.

U jednoj drugoj studiji je nedavno objavljeno da se postojanje T-stanica moglo dokazati i šest mjeseci nakon infekcije virusom Sars-CoV-2.  „To su obećavajuće novosti: ako prirodna infekcija virusom može izazvati snažan odgovor preko T-stanica to možda znači da bi cjepivo moglo postići isto", kaže Fiona Watt, predsjednica britanskog Medical Research Councila u članku objavljenom u stručnom časopisu The BMJ.

Nada u dužu trajnost imunosti

Carsten Watzl, imunolog na Leibnizovom institutu za istraživanje rada na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu, ukazuje na to da je kod drugih koronavirusa koji izazivaju obične prehlade, čovjek od novog oboljenja zaštićen prosječno do godinu i pol. Ali, prirodna infekcija se ne može usporediti s cijepljenjem, jer odgovor imunosnog sustava nakon cijepljenja bude puno djelotvorniji, kaže Watzl, koji je ujedno glavni tajnik Njemačkog društva za imunologiju. „Nadamo se da imunost izazvana cjepivom traje znatno duže", kaže on.

Je li za imunost važno postojanje antitijela ili T-stanica ili mješavina toga dvoga zasad još nije moguće reći, kaže Watzl. Imunolog Jacobs dodaje: „Sterilna imunost je vjerojatno ovisna prije svega o velikom broju neutralizirajućih antitijela, dok težina razvitka infekcije ovisi o T-stanicama, tako da u ovom kontekstu ne možemo reći da je nešto važnije", smatra Jacobs.

Imajući u vidu osjetljive rizične skupine, kao što su osobe u staračkim domovima, važnije je imati cjepivo koje će stvoriti sterilnu imunosnu zaštitu njegovateljica i njegovatelja koji intenzivno rade s rizičnim skupinama, kaže Jacobs. Oni bi se vjerojatno morali češće cijepiti. „Za široke slojeve pučanstva bi klinička imunost vjerojatno bila dovoljna."

Moguća nužnost redovitog cijepljenja

Osim toga trenutno još nije jasno hoće li cjepivo štititi i od prenošenja virusa na druge osobe. „U slučaju da postoji jak odgovor antitijelima vjerojatnost prenošenja virusa je jako malena", kaže Jacobs. Ali, kod kliničke imunosti mogao bi i dalje postojati rizik prenošenja virusa na druge osobe - o tomu bi morale biti provedene daljnje studije.

Sve u svemu, kaže imunolog Watzl, cjepiva bi se najprije pobrinula za smirivanje situacije. „Čak i ako zaštita traje samo dvije godine, moglo bi se ljude ponovo cijepiti", kaže on. To bi ljudima išlo na živce, ali bi se moglo prakticirati, smatra Watzl. Virus Sars-CoV-2 bi bio još jedan od uzročnika bolesti protiv kojega se mora redovito cijepiti. „Ali, ne bismo više imali pandemiju", naglašava Watzl.