Koja nas glazba čini inteligentnijima?

Glazba nas može opametiti, tvrdilo se od početka 90-ih godina prošlog stoljeća, a naročito se to govorilo za Mozartova djela, pa nije čudo da u svakom bolje opremljenom CD shopu možete pronaći raznorazne "Mozarte za klince" koje bi im trebali puštati ne bi li postali još pametniji.

Uz to, poticalo se trudnice da odlaze na koncerte klasične glazbe, u školama se poticalo učitelje da djeci sviraju Mozartove skladbe, no izgleda da to nije baš tako jednostavno kao što se na prvi pogled čini.

Naime, rezultati istraživanja o utjecaju Mozartove i ostale klasične glazbe na inteligenciju nisu nikad uspjeli biti ponovljeni, pa Nijemci tvrde da je to samo - urbani mit.

Prema ocjeni stručnjaka sviranje pozitivno djeluje na kognitivne funkcije, ali to se događa bez obzira na to koji glazbeni instrument svirate i neovisno o glazbenom žanru.

Glazba ne čini ljude pametnijima, ali ona razvija senzorimotoričke vještine, poboljšava interakciju između osjetnih organa i motoričkih funkcija. 

Glazbenici su tako sposobni obavljati usporedo više radnji, čitati note, oblikovati ih svirajući te provjeravati jesu li odsvirali ispravnu ili 'falš' (krivu) notu. Razvijanje takvih vještina također mijenja određena područja mozga. 

Stoga, ako stvarno želite pametno dijete - neka svira nešto.