Klimatske promjene stajat će nas preko 300 milijardi funta

UN je ranije ustvrdio da će nas od 2030. zaštita mora, porast smrtnosti i infrastrukturne štete uzrokovane globalnim zagrijavanjem stajati između 25 i 105 milijardi funta - što je jednako cijeni triju Olimpijskih igara godišnje.

U novom istraživanju Međunarodnog instituta za okoliš i razvoj te Instituta za klimatske promjene Grantham iz Londona procjenjuje se da će godišnji trošak biti trostruko veći.

U izvješću se navodi da u prijašnjim procjenama Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) nisu uzeti u obzir razni faktori, uključujući porast broja oluja zbog globalnog zatopljenja, broj bolesti uzrokovanih toplijim vremenom i "ekološke usluge" poput količine kiše i oblaka koju nam omogućuju prašume.

Profesor Martin Parry, bivši supredsjedatelj Međunarodnog panela za klimatske promjene, kaže kako su u prijašnjoj procjeni bili izostavljeni ključni sektori poput energije, proizvodnje, trgovine, rudarstva i turizma.

„Ako samo pažljivo pogledamo one sektore koje je UNFCCC proučio, procjenjujemo da će troškovi adaptacije biti dva do tri puta viši, a kad uključite i one sektore koje je UNFCCC izostavio, stvarni je trošak vjerojatno daleko veći", rekao je.

Prof. Parry kaže da će samo UK morati potrošiti nekoliko milijardi na obranu od poplava, ponovnu izgradnju cesta i prilagođavanje kuća vrućinama, što znači da globalni brojevi moraju biti daleko veći nego što UN kaže.

Ove tvrdnje prof. Parryja dolaze 100 dana prije nego što će se 90 zemalja sastati u Kopenhagenu na UNFCCC-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama. Dvotjedni bi sastanak trebao uroditi novim dogovorom koji bi zamijenio protokol iz Kyota. Od bogatih se zemalja očekuje da drastično smanje emisiju ugljika radi usporavanja globalnog zatopljenja. Malo je vjerojatno da će siromašne zemlje pristati na išta prije nego što budu sigurne da će svijet osigurati dovoljno novca za adaptaciju. Trenutačno su vlade razvijenih zemalja obvezane na oko 60 milijardi funti godišnje. Prof. Parry kaže da je potrebno mnogo više novca.

„Iznos novca koji će biti na stolu u Kopenhagenu jedan je od ključnih faktora koji će odrediti hoćemo li postići sporazum oko klimatskih promjena“, kaže. „Ali prijašnje su procjene troškova adaptacije znatno podcijenile razmjer potrebnih sredstava.