Klavir rješava stres

Sviranje klavira nije lako, naravno, no ako se bacite na posao i vježbate, moći ćete relativno brzo naučiti osnove... a sviranje samo sat vremena tjedno napravit će čuda za vaš mozak.

Naime, ispitanici su prijavili znatna poboljšanja u prepoznavanju audio-vizualnih promjena u okolini, kao i smanjen osjećaj tjeskobe, stresa i depresije.

Individualne instrukcije uključivale su 20 minuta vježbi za prste, nakon čega je slijedilo sviranje glazbenih djela s popisa gradiva za prvi razred glazbene škole, smjer klavir, u trajanju od 40 minuta.

Rezultati objavljeni u časopisu Nature Scientific Reports pokazali su da je u osoba koje su učile svirati klavir poboljšana sposobnost obrade multisenzornih informacija - vida i zvuka, a nakon instrukcija su bili i manje anksiozni. 

"Otprije znamo da sviranje i slušanje glazbe često donosi radost u naše živote, no ovom smo studijom željeli saznati više o izravnim učincima koje kratko razdoblje učenja glazbe može imati na naše kognitivne sposobnosti", rekla je dr. Karin Petrini, profesorica na odjelu za psihologiju Sveučilišta u Bathu.

"Naučiti svirati instrument poput klavira složena je zadaća. Od glazbenika se traži da zna iščitati partituru, generirati pokrete i pratiti slušne i taktilne povratne informacije da bi nastavio s daljnjim aktivnostima. U znanstvenom smislu, proces povezuje vizualne sa slušnim elementima i rezultira multisenzornim treningom za pojedinca", pojasnila je dr. Petrini.

"Rezultati studije ukazuju na to sviranje klavira ima značajan, pozitivan utjecaj na način na koji mozak obrađuje audio-vizualne informacije čak i u odrasloj dobi kada je plastičnost mozga smanjena."

Testiranja su pokazala da poboljšani 'multisenzorni proces' ima prednost za gotovo svaku aktivnost u kojoj sudjelujemo, od vožnje automobila i prelaska ceste do pronalaženja nekoga u gomili ili gledanja TV-a. Dakle, zahvaljujući glazbenoj poduci audio-vizualno procesuiranje postalo je preciznije i u drugim zadacima.

Oni koji su pohađali satove klavira pokazali su veću točnost u testovima u kojima su sudionici trebali utvrditi jesu li se zvučni i vizualni 'događaji' odvijali u isto vrijeme, no poboljšanje u obradi multisenzornih informacija nije zamijećeno u grupi koja je samo slušala glazbu ili u kontrolnoj grupi čiji su sudionici učili ili čitali.

Autori smatraju da bi glazbena poduka mogla biti korisna za osobe s mentalnim poteškoćama, zbog čega provode dodatna istraživanja da bi to i potvrdili.

Ukratko - svirajte klavir!