Kina pretekla Svjetsku banku po vrijednosti zajmova

Prije nekoliko dana objavljeno je da je Kina postala najveći zajmodavac zemalja u razvoju, te da je po tome prestigla i Svjetsku banku.  Ekonomiste to međutim nije začudilo. Kina posuđuje drugim zemljama zbog toga što joj trebaju njihove sirovine.

U samo nekoliko godina, Kina se preobrazila iz zemlje koja je primala stranu pomoć u jednog od najizdašnijih izvora takve pomoći.  Dnevnik Financial Times navodi da je Kina preko svoje dvije banke u posljednje dvije godine zemljama u razvoju i stranim firmama posudila nekih 110 milijardi dolara.

U istom razdoblju, Svjetska je banka odobrila svijetu u razvoju zajmove u vrijednosti od 100 milijardi dolara.

Kina zajmove često odobrava u zamjenu za naftu - primjerice takve aranžmane ima s Rusijom, Brazilom i Venezuelom.  Argentini, Bjelarusiji, Gani i Mozambiku, Kina je odobrila zajmove nakon što su njezine firme dobile velike infrastrukturne poslove u tim zemljama.

Yukon Huang, bivši direktor Odjela za Kinu u Svjetskoj banci, o tome kaže: "Neki od tih zajmova financiraju iskorištavanje raznih sirovina, primjerice minerala, nafte ili drugih energetskih izvora.  Drugi se odnose na poljoprivredu i industriju.  Kinu zanimaju strane sirovine jer vlastitih nema mnogo."

Yukon Huang, koji danas radi za Zakladu Carnegie u Washingtonu, kaže da Peking u novije vrijeme na svjetskoj sceni troši svoje devizne rezerve kako bi ostvario svoje ekonomske ciljeve.  Jedan od njih je povećanje izvoza, a drugi - internacionalizacija kineske nacionalne valute.  Naime, mnogi od zajmova nisu u dolarima ili eurima već u juanima, kineskoj nacionalnoj valuti.  No, kaže Yukon Huang, to što Kina na ovaj način promiče svoje interese nije neobično.  To naime rade i druge zemlje koje daju zajmove.

Shen Jianguang, ekonomist koji radi u firmi Mizuho Securities Asia, se slaže: "Kina postupa kao što postupaju i druge razvijene ekonomije.  Naime, razvojna pomoć stranoj zemlji uključuje neki oblik utjecaja na nju, od strane zajmodavca."

List Financial Times navodi da kineske banke odobravaju razvojne zajmove po povoljnijim uvjetima nego recimo Svjetska banka i drugi veliki zajmodavci.  Uz to, uvjeti koji se odnose na transparentnost određenog posla koji zajam financira manje su oštri nego kada zajmovi dolaze sa zapada.

Glasnogovornik kineske diplomacije Hong Lei ovako je nedavno odgovorio na pitanje da li Peking želi konkurirati Svjetskoj banci kada je u pitanju pomoć zemljama u razvoju. "Kako se Kina razvija, pomagat će u razvoju i drugim zemljama, i to je naš udio u izgradnji svjetskog mira" - rekao je kineski dužnosnik.

Međutim, kinesku pomoć stranim zemljama kritiziraju organizacije za ljudska prava kao i ustanove koje se bave globalnim razvojem.  Prvi tvrde da Peking pomaže diktaturama, posebno u Africi, te da običan narod nema mnogo koristi od kineske pomoći.  Drugi pak kažu da kineski zajmovi nemaju cilj da se u zemlji zajmoprimcu iskorijeni siromaštvo.

Osim toga, tvrde međunarodne razvojne agencije, kineski financijski aranžmani u pravilu ignoriraju lokalnu korupciju.

Svjetska banka nije željela za Glas Amerike komentirati sve veću kinesku ulogu u financiranju razvoja u svijetu.  U priopćenju se jedino kaže da Svjetska banka 'blisko surađuje s Kinom', te da se radi o 'sve jačem partnerstvu'.