Katastrofe kojih se trebamo bojati

U svibnju prošle godine naglo su pale nezapamćene oborine, koje su stvorile razorne tokove rijeka, koje su poplavile brojne gradove i sela. Od posljedica su u donjoj Posavini tri osobe stradale, devet tisuća ljudi je evakuirano, poplavljeno je 7.500 kuća i 19 javnih zgrada. Ukupne štete bile su veće od 230 milijuna eura, a brojni građani još se nisu vratili u svoje kuće.

Globalna statistika katastrofa

Marija Selak sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta iznijela je pregled podataka o katastrofama i pozvala se na Međunarodnu strategiju UN-a za redukciju katastrofa (UNISDR), prema kojoj je 2010. godina bila najsmrtonosnija u posljednjih nekoliko desetljeća - u 373 "prirodne" katastrofe poginulo je 300 tisuća ljudi, katastrofama je bilo pogođeno više od 200 milijuna ljudi, dok je trošak sanacije katastrofa premašio 100 milijardi dolara.

Katastrofa je iznenadna i neočekivana pojava koja zahtijeva brzu reakciju, u kojoj je najmanje 10 ljudi poginulo, 100 ili više trpi posljedice, a zbog kojih je donesena deklaracija o izvanrednom stanju u državi ili je poslan poziv za međunarodnu pomoć.

Prema uzroku mogu biti prirodne katastrofe, poput poplava i potresa, uzrokovane "ljudskim faktorom" kao što je rat, terorizam i industrija, te složene katastrofe koje uključuju oba uzročnika. Većina ih je, međutim, prouzročena s oba čimbenika. Najčešće su hidrološke, odnosno klimatološke katastrofe.

U 2014. godini 48 posto nesreća dogodilo se u Aziji, gdje je poginulo više od 86 posto svih žrtava. Broj geofizičkih katastrofa - potresa, erupcija i tsunamija - je konstantan, ali je broj katastrofa uzrokovanih klimatološkim faktorima u stalnom porastu.

Između 1994. i 2013. najviše, 43 posto svih katastrofa, činile su poplave, čije posljedice su trpjele gotovo dvije i pol milijarde ljudi. U tom su razdoblju po brojnosti slijedili potresi, od kojih su poginule 244 tisuće ljudi, a prouzročene su se štete popele na 946 milijarde dolara, rečeno je na konferenciji.

Potresi zajedno s tsunamijima odnijeli su gotovo 750 tisuća života, što je više od svih drugih katastrofa zajedno. Tsunami je najsmrtonosnija vrsta katastrofa - u prosjeku odnese 79 života na tisući ljudi, dok je smrtnost od potresa četiri čovjeka na tisuću ljudi.

Na visokom mjestu su i suše, koje su pogodile više od milijardu ljudi, od kojih 41 posto s područja Afrike. Najviše katastrofa pretrpe Kina i SAD, ali smrtnost ne prati broj katastrofa, nego je povezana s dohotkom zemlje. Tako razvijenije zemlja iskuse 56 posto svih zabilježenih katastrofa na Zemlji, ali kod njih strada svega 32 posto ljudi.