Kako vam voda može pomoći da budete zdraviji i ljepši

Voda čini između 55 i 75 posto ljudskog tijela, odnosno oko 60 posto tjelesne težine. Naše tijelo stalno se mora puniti vodom kako bi funkcioniralo na pravi način. Ljudi bi u prosjeku trebali piti dvoje litre vode dnevno kako bi nadomjestili prirodni gubitak tekućine (kroz znojenje, disanje itd.).

Fitness trener slavnih osoba James Duigan (među njegovim klijenticama je i ''The Body'' - Elle Macpherson) za Metro objašnjava kako voda utječe na ljudsko tijelo i kako ju najbolje iskoristiti za zdravlje i ljepotu.

Voda pomaže u ispiranju tvari nakon debljanja, što je vrlo važan proces za one koji žele smršaviti jer voda razblažuje otpadne tvari dopuštajući im da brže izađu iz tijela.

Dehidracija (posljedica ne pijenja dovoljno vode) znači da vaše tijelo nema dovoljno vode za nastavak normalnog fukcioniranja, što vodi do nekih neugodnih pojava. Simptomi uključuju umor, glavobolje, vrtoglavicu, žeđ i grčenje mišića.

Voda može i učinkovito potisnuti apetit. Česta je pogreška zbunjujuća želja za hranom, odnosno za pićem. Ako popijete čašu vode kad se taj osjećaj prvi put pojavi, lakše ćete shvatiti što zapravo osjećate, glad ili žeđ.

Kad birate tekućinu budite oprezni - čaj i kava su snažni diuretici, te će njihova pretjerana konzumacija uzrokovati gubitak velike količine vode.

Još jedna pozitivna osobina vode je da uopće nema kalorija, pa je možete popiti koliko god želite.

Kako biste pak imali savršenu kožu, ne samo da morate biti hidratizirani izvana, nego i iznutra. Jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoju kožu je da pijete puno vode ili jedete puno voća i povrća. Voda će vašu kožu učiniti sjajnom zbog dodatne vlage. Također pomaže u uklanjanju toksina i bakterija koje se mogu nakupiti na koži.

Pitanje je ipak može li nam previše vode naštetiti. Naime, intoksikacija vodom je rijetka ali se može dogoditi ako se popije toliko vode da tijelo više ne može kontrolirati suvišnu tekućinu.

Zbog previše vode vaš mozak može i nateći, a budući da je u tom slučaju praktički ''zarobljen'' jer se nema kamo proširiti, to stvara pritisak i teške glavobolje. Na kraju će mozak biti toliko pritisnut da to može oštetiti regulaciju tjelesnih funkcija, uključujući disanje.