Kako se trebamo tuširati?

Tuširanje je mnogima dio svakodnevne rutine, dok drugi preferiraju kupanje u kadi uz povremeno tuširanje, no i jednima i drugima jedna stvar može pokvariti doživljaj - ono grozno peckanje kože nakon izlaska iz tuša i brisanja.

Naime, natrijev lauril sulfat jak je emulgator koji se nalazi u gelovima za tuširanje i umivanje te u sapunima. No osim što skida s kože prljavštinu i ulje, uklanja i dragocjene zaštitne slojeve kože, odnosno lipide koji učvrćuju kožu te je čuvaju od isušivanja i oštećenja.

Upravo zbog toga osobama s osjetljivom kožom preporučuje se povremeno tuširanje samo vodom. "Sapun, koliko god blag bio, isušuje kožu, a ima i dezinficirajući učinak", kaže njemački dermatolog Wolfgang Klee.

Neki sapuni sadrže i isušujuća antibakterijska sredstva kao što su tetrasodium EDTA (konzervans i stabilizator) i triklosan, kemikaliju kako jako isušuje kožu, a povezuje se i s ometanjem rada endokrinog sustava. Stoga se preporučuje izbor sapuna i gelova koji sadrže prirodna antibakterijska sredstva, poput eukaliptusa ili čajevca. Neki sapuni i gelovi sadrže i umjetne mirise koji na osjetljivoj koži mogu prouzročiti alergije te je iziritirati, a često tuširanje i pranje sredstvima koja izvlače vlagu može dovesti do svrbeži i ljuštenja kože.

Pojam osjetljive kože je prilično širok pa ponekad ni sami stručnjaci ne mogu odmah prepoznati pravi uzrok nastanka simptoma poput crvenila, ljuštenja kože, svrbeža, osjećaja zatezanja...

Takvi se pacijenti najčešće žale na kozmetičke preparate, sapune, preparate za zaštitu od sunca, a da uopće nije riječ o klasičnoj alergijskoj reakciji.

Svima koji nikako ne mogu bez sapuna ili gela za tuširanje preporučuje se da izaberu one najblaže te da nakon tuširanja na kožu nanesu hidratizirajuće kreme i losione, kako bi joj vratili pravu razinu vlažnosti i ulja.