« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 1 mjesec i 4 dana
ZNATE LI?

Kako sami sebe tjeramo u depresiju

Očito je da ako se želimo osjećati bolje, moramo misliti samo na dobre stvari, no to je u ovom svijetu, sa svim negativnostima koje nas obasipaju svakodnevno, nemoguća misija...

Happy thougths, folks!
Happy thougths, folks! (Arhiva)
Više o

depresija

,

loše misli

Optimizam nikad nije bez pokrića - svaki put kad pomislimo nešto lijepo, naš mozak ispusti kemikalije koje nas čine sretnima i zadovoljnima, no nažalost ista je situacija s lošim mislima - kad nam se one motaju glavom, kemikalija koja se ispušta tjera nas da se osjećamo loše.

Čini vam se da je ovo zatvoreni krug? Pa, s jedne strane jest jer je očito da ako se želimo osjećati bolje, moramo misliti samo na dobre stvari, no to je u ovom svijetu, sa svim negativnostima koje nas obasipaju svakodnevno, nemoguća misija...

Naime, većina nas nema kontrolu nad svojim mislima. One se pojavljuju automatski, a njihov sadržaj su najčešće brige. Te automatske, negativne misli utječu na mozak i kradu nam sreću

U eksperimentu koji je provela američka klinika Amen, a objavljen je u knjizi Change youur Brain, Change your Grades, praćene su aktivnosti mozga jedne žene u dvije različite situacije - u jednoj dok je prakticirala zahvalnost i u drugoj dok je bila zaokupljena negativnim mislima. 

Znanstvenici su je zamolili da zamisli situaciju koja je najviše brine.

Zamislila je da će ostati bez posla, postati beskućnica  i da će se njezin pas razboljeti. Magnetna rezonanca pokazala je koliko se njezin mozak promijenio u tom trenutku - u dvije važne regije u mozgu uočen je zabrinjavajući pad aktivnosti. 

Mali mozak kao da je stupio u štrajk, slikovito će autori studije za Mbg portal. Riječ je o dijelu mozga koji je uključen u motoriku i obradu informacija. Kada je ovo područje neaktivno, ljudi su skloni nespretnosti - i tjelesno i misaono (ne mogu se koncentrirati). 

Uočene su i promjene u predjelu mozga koji utječe na raspoloženje, pamćenje, kontrolu temperature. 

Smanjena aktivnost ovog dijela mozga povezana je s oblicima depresije, problemima s pamćenjem, crnim mislima pa čak i nasiljem.

Što više dozvolimo negativnim mislila da se roje u našoj glavi to ćemo biti anksiozniji, depresivniji i gnjevniji te povećati šanse za probleme u poslu, vezi i ostalim segmentima života.

Prije svega, ne vjerujte svemu što vam poručuju misli. Potom, obratite pažnju na misli, promotrite ih i detektirajte one negativne. Kada god se osjećate tužno, depresivno ili zabrinuto, zapišite  tu misao i "popričajte" s njom. Obraćanje misli oduzima joj snagu, savjetuje psihijatar Daniel Amen za portal Mbg

19.10.2019. 11:16:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh