Kako regulirati privatne zoološke vrtove?

„Zoološki vrtovi su kolekcije nesretnih životinja koje u njima čeka trajna doživotna izolacija. U stvarnosti, to su stravična mjesta za svjesna bića koja žele slobodu jednako kao i mi, a istraživanja potvrđuju da ne služe nikakvoj edukaciji niti ne promiču u posjetitelja promjenu stava i interes za očuvanje vrsta", tvrdi Luka Oman, predsjednik zagrebačke udruge Prijatelji životinja. On i aktivisti okupljeni u ovoj asocijaciji već se godinama aktivno bore za prava životinja, a nedavno otkriće neprijavljenog tigra na trajektu za Hvar, namijenjenog privatnom zoološkom vrtu Ivana Gospodnetića, za njih simbolizira groznu stvarnost kad je riječ o zaštiti divljih životinja u Hrvatskoj.

Oman za DW napominje da je Ministarstvo poljoprivrede do listopada 2020. godine registriralo 20 mjesta u Hrvatskoj koja, po njegovim riječima, zatočavaju životinje u zoološke vrtove.

Ograničen životni prostor

„Među njima se nalaze i oni protiv kojih su i građani i naša udruga pisali i još uvijek pišu prijave protiv pojedinaca zbog neadekvatnog držanja i smrti životinja te sumnje u primjerenu zdravstvenu skrb, jer su životinje apatične i pokazuju znakove abnormalnog ponašanja zbog ograničene mogućnosti kretanja u premalom životnom prostoru, u potpuno neprirodnim uvjetima. Nažalost, te životinje nemaju nikakve šanse za spas jer je u Hrvatskoj uobičajena praksa da pojedinci ilegalno natrpaju u ograđeni prostor divlje životinje koje onda Ministarstvo poljoprivrede legalizira u zoološki vrt", upozorava Oman.

„Pojedinci koji nabavljaju divlje životinje iz prirode ili ih kupuju, poput ugostitelja Gospodnetića s Hvara i Željka Oreškovića Macole iz Korenice ili pak uzgajivača tigrova Zlatka Budina iz Križevaca, redovito se predstavljaju javnosti kao dobročinitelji ili spasitelji životinja, što je suprotno činjenicama", navodi Oman.

Tvrdi da su zoološki vrtovi obitelji Bizek i ugostitelja Macole registrirani na temelju starog Pravilnika o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova iz 2005. godine koji ne propisuje nikakve uvjete ni dimenzije nastambi. Prijatelji životinja nedavno su upozorili i na skučen prostor u kojem na Brijunima boravi slonica Lanka, koju je prije više od 40 godina Josipu Brozu Titu darovala Indira Gandhi, zajedno s u međuvremenu uginulim slonom Sonyjem. Uprava Javne ustanove Nacionalni park Brijuni te je navode opovrgnula, tvrdeći da Lanka ima izvrsne uvjete života, uz redovnu veterinarsku kontrolu i svakodnevnu njegu.

Pozitivna lista

Iz zagrebačke udruge ističu da Hrvatska nema nikakvu zakonsku regulativu trgovine egzotičnim divljim životinjama kao kućnim ljubimcima, zbog čega su predlagali uvođenje tzv. Pozitivne liste, odnosno popisa vrsta koje se mogu držati kao kućni ljubimci. Listu je, kažu, usvojilo više europskih država, a njome bi se, po njima, postigla bolja kontrola trgovine životinjama te veća zaštita ljudi i okoliša.

„Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. godine Pozitivna lista čak je uvrštena u zakonski prijedlog, no na kraju je odbačena iako je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede već počela pripreme za njezino uvođenje. Ovaj mjesec ponovno smo pisali ministrici poljoprivrede i zatražili izmjene Zakona o zaštiti životinja da bi se omogućilo uvođenje Pozitivne liste i donijele konkretne zabrane", kaže Oman. Listu su, dodaje, u Europi usvojile Belgija, Luksemburg, Cipar, Norveška, Malta, Nizozemska i Litva.

S druge strane, doc.dr.sc. Maja Lukač, specijalistica za zdravlje divlje populacije s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, za DW objašnjava da je držanje divljih životinja u zatočeništvu, u pravilnoj socijalnoj grupi i u dovoljno velikom, oplemenjenom prostoru, ponekad potrebno radi edukacije i senzibilizacije javnosti za neku rijetku i ugroženu vrstu, a ponekad je i nužno zlo zbog gubitka staništa neke vrste u prirodi. „Većina velikih zooloških vrtova, osobito onih u sklopu Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija, ima jasno pisane smjernice o držanju i prehrani svake pojedine vrste, oplemenjene prostore, te ispravno složene socijalne strukture, a većini je cilj edukacija i senzibilizacija javnosti", objašnjava Lukač. Ne podržava, međutim, držanje divljih životinja u neadekvatnim prostorima ili socijalnim strukturama.

Čovjek - glavna ugroza

Pripitomljenim vrstama, poput domaćih životinja, život uz čovjeka ne predstavlja stres, kaže ona. No, veći broj vrsta nije udomaćen, a neke se ne mogu prilagoditi čak ni u oplemenjenim nastambama.Po njoj, problem ostaju mali privatni legalni i nelegalni zoološki vrtovi koji životinje drže na potpuno neadekvatan način. „Neadekvatno držanje divljih životinja u zatočeništvu sprečava ispoljavanje njihovog prirodnog ponašanja u smislu parenja, lova, bijega, leta. Kada životinja to nije u stanju, dolazi do brojnih psihičkih i fizičkih problema, poput (samo)ozljeđivanja i stereotipnog ponašanja", objašnjava. Navodi primjer velikih papiga, kao visokodruštvenih jedinki, koje u zatočeništvu žive znatno kraće te su zbog stresa od samoće sklonije bolestima, za razliku od papiga koje se drže u jatu. „Brojne zemlje EU-a zabranile su prodaju jedne papige kao kućnog ljubimca, moguće je kupiti najmanje par. I mi se za to borimo u Hrvatskoj", naglašava Lukač.

„Divljim životinjama čovjek predstavlja glavni uzrok ugroze. Ljudima je takav odnos teško shvatiti s obzirom da mi kao vrsta nemamo prirodnog neprijatelja. Divlje životinje uvijek ostaju divlje, čak i kada dođu na svijet u zatočeništvu, no činjenica je da se neke vrste naviknu na osobe koje brinu o njima te ih toleriraju. Treba ih poštovati, a ne od njih pokušavati napraviti nešto što nisu - kućne ljubimce", zaključuje Maja Lukač.