Kako pronaći posao u recesiji

Traženje posla jedna je od tema koja svakodnevno zaokuplja mnoge u našoj zemlji, kako onih 300.000 nesretnika bez posla, tako i one koji imaju tu sreću da rade, ali nisu zadovoljni uvjetima, plaćom ili perspektivom.

Prije negoli krenemo na same savjete, želimo napomenuti kako ovo nije još jedan vodič za traženje posla, budući da općenite savjete doista možete pronaći gotovo svugdje na internetu.

U našim smo se savjetima pokušali detaljno posvetiti tržištu rada i zapošljavanju u jednoj vrlo specifičnoj situaciji, kakva gospodarska kriza svakako jest. Iako i danas kod traženja posla vrijede brojna načelna pravila koja vrijede i u nekim boljim vremenima, veliki broj nezaposlenih i mali broj slobodnih radnih mjesta svakako zahtijeva i neke promjene u pristupu. Nadamo se da će vam ovi savjeti pomoći u tome.

1. Zaboravite na „što više, to bolje" pristup

Jedna od ključnih razlika između traženja posla u vrijeme prosperiteta i onoga u recesiji jest broj potencijalnih radnih mjesta za koje se posloprimac u svakom trenutku može javiti. Recesija nipošto znači da posla uopće nema (iako nam se može ponekad tako činiti), već da je broj otvorenih natječaja za radna mjesta znatno ograničen.

Prva reakcija mnogih ljudi koji traže posao u takvoj situaciji jest poslati svoju molbu i životopis na apsolutno svako otvoreno radno mjesto, bez obzira na to zadovoljavaju li sve formalne uvjete ili ne, a o onim dodatnim da i ne pričamo. Takav pristup daje tražiteljima posla osjećaj da aktivno rade na svom zaposlenju i da je pronalazak posla isključivo pitanje okolnosti i malo dobre profesionalne sreće.

Nažalost, takav su stav i pristup potpuno pogrešni. Kad šaljete desetak prijava za posao dnevno, jednostavno je nemoguće da svakoj posvetite dovoljno vremena, već se vrlo vjerojatno oslanjate na uvriježenu šablonu, nadajući se najboljem.

Pokušajte se staviti u poziciju poslodavca. Biste li vi na njegovom mjestu detaljno čitali nekoliko stotina ili tisuća prijava za jedno radno mjesto? Ukoliko je vaša prijava još samo jedna od onih nezanimljivih i običnih, nemate apsolutno nikakve šanse da uopće uđete u uži krug, a kamoli da budete pozvani na razgovor.

2. Tražite pravu tvrtku, a tek onda pravi posao

Ovaj se savjet odlično nadopunjuje s prethodnim. Životna je realnost da mnogi ljudi koji ostanu bez posla moraju u što kraćem roku pronaći bilo kakav izvor prihoda, što im ne ostavlja vremena da osmisle detaljan plan i širu strategiju. Štoviše, u takvom situaciji mnogi smatraju kako je sjedenje i razmišljanje o široj slici zapravo gubljenje vremena te da se treba početi prijavljivati na što je više poslova moguće.

Kako smo već rekli, ovaj je mentalitet isključivi produkt kratkovidnog straha, koji može, ali i ne mora biti utemeljen. Isto tako, takav pristup miljama je daleko od onoga kakvog imaju ljudi koji svoju sudbinu drže u vlastitim rukama.

Želite li doista pronaći dobro i dugoročno rješenje, morate se riješiti tog poriva da što prije i pod svaku cijenu nešto radite. Osmislite zanimljiv i kreativan životopis, detaljno proučite sve tvrtke koje se bave branšom u kojoj želite raditi i ciljano im pošaljite svoju ponudu za radnim odnosom, bez obzira na to zapošljavaju li trenutno ili ne. Većina tvrtki koja drži do sebe stavit će  dobar životopis u svoju bazu i imati vas na umu kad im se otvori radno mjesto. Dobar nastup pred tvrtkom nikada nije bio važniji nego što je to danas.

3. Fokusirajte se na branše koje su u usponu

Unatoč tome što je recesija vrlo nezahvalno vrijeme za velika ulaganja i širenje poslovanja, neke tvrtke, ali i cijele branše ipak bilježe konstantni rast. Ako ikako možete, pokušajte se orijentirati na zaposlenje u jednoj od sljedećih industrija:

Računala/IT

Energija

Zdravlje

Međunarodni biznis

Zaštita

Privatno obrazovanje

Okoliš

Skrb za stare i nemoćne

Istraživanje i razvoj

Stručnjaci savjetuju da odaberete dvije do tri branše koje vas zanimaju i saznate koje se sve tvrtke bave time na širem području na kojem živite. Tada izaberite desetak najboljih tvrtki s obzirom na branšu i blizinu/lakoću prijevoza i fokusirajte se na to da im se predstavite kao zanimljiv kandidat. Za stjecanje kvalifikacija u većini ovih branši na raspolaganju su vam brojne (iako još uvijek ne pretjerano jeftine) obrazovne opcije.

4. Životopis je reklama, a ne biografija

Iako na internetu možete naći brojne solidne i besplatne savjete o tome kako napisati dobar životopis, mnogi posloprimci još uvijek ne shvaćaju njegovu suštinu. Ukoliko ste ikada imali priliku čitati životopise prosječnih tražitelja posla, zasigurno znate da je to još uvijek svojevrsni Divlji Zapad.

Ljudi u životopise često stavljaju potpuno nepotrebne ili vrlo bizarne stvari, od broja djece do toga s koliko su se godina vjenčali. Kao što smo već napisali, pokušajte se staviti u poziciju nekoga tko to mora čitati i odabrati pet najboljih između više stotina pristiglih.

Životopis je prvenstveno način da zaokupite pažnju potencijalnog poslodavca (a to posebice vrijedi u krizi, kad je otvorenih natječaja malo, a kandidata puno), a tek onda da mu ukratko kažete tko ste i što znate raditi.

Imate li dvojbi oko samog formata, pokušajte ga složiti kao ponudu, a ne kao kruti opis vaših vještina i iskustava. Fokusirajte se na to da u nekoliko rečenica kažete poslodavcu na koji način mu mislite ponuditi rezultate, kao i koristi koje će imati od vas. Uvjerite ga da su vaše dosadašnje iskustvo i ogromna motivacija za napredak u novoj tvrtki dobitna kombinacija. Iznimno je važno da životopis jasno i nedvosmisleno pokaže poslodavcu što dobiva s vama, a nikako da služi kao hvalospjev vašem egu.

5. Težite perfekciji

Znamo da ova izjava zvuči pomalo pretenciozno, ali ne očekujte da se vaš potencijalni poslodavac zadovolji s bilo čime manjim od toga. Vjerujte nam, kad imate mogućnost izbora između tolikog broja motiviranih i kvalificiranih ljudi, nećete se zadovoljiti s prvom osobom koja bude „prolazna".

Nemojte misliti da ovo vrijedi samo za nekakve „fensi" karijere u „fensi" tvrtkama koje pokušavaju glumiti poslovne Amerikance - ovaj pristup itekako je bitan čak i u znatno „svjetovnijim" branšama, poput skladištara, konobara ili dostavljača.

Idealan je kandidat onaj koji je strastven prema svom poslu, tvrtki za koju se prijavljuje te branši u kojoj se želi dokazati. Mnogi uspješni poslovni ljudi počeli su na dnu „hranidbenog lanca", ali to ih niti malo nije spriječilo u tome da love svoje snove. Oni ni po čemu nisu bolji niti pametniji od vas, i nikada to nemojte smetnuti s uma. Želimo vam puno sreće!