Kako predvidjeti novu pandemiju?

Kako predvidjeti na kojem će se mjestu ponovno pojaviti smrtonosni tropski virus poput ebole, vjerojatno najzaraznije vrste virusa na svijetu?

Otkako se prvi put pojavila u malom gradu na rubu tropske šume u Kongu, zaraza se proširila kroz sedam afričkih država, piše Guardian.

Potaknuti izbijanjem brojnih epidemija u posljednjih nekoliko desetljeća, znanstvenici poduzimaju korake za uspostavljanje opširne baze podataka o virusima na temelju koje bi se moglo predvidjeti sljedeće izbijanje virusa koji prenose životinje.

U nekim slučajevima zaraza je izbila i u velikim gradovima, zbunjujući pritom lokalne i svjetske vlasti kojima jedino u tom slučaju preostane da reagiraju što je brže moguće. Međutim, David Redding, istraživač s Instituta za zoologiju u Londonu vjeruje da bi se, uz dobru bazu podataka, širenje izuzetno nepredvidljivih virusa čiji su uzročnici životinje, a koji prelaze na ljude, itekako mogle predvidjeti.

Redding i tim ekologa koji istražuju bolesti sa sveučilišta u Londonu (UCL) stvorili su računalni model koji prati i obuhvaća procese narušavanja okoliša i društvenih promjena poput krčenja šuma, razvoja urbanih sredina, praćenja životinja koji su potencijalni prijenosnici, klimatskih promjena i promjena u temperaturi, praćenja oborina pa čak i proučavanja staništa. Na temelju tog modela točno su predvidjeli mjesta posljednjih triju žarišta zaraze, ali nisu pogodili točno vrijeme.

Treba stvoriti genetski 'imenik' virusa

Reddingova mapa pokazala je da su se žarišta ebole pojavila na očekivanim mjestima, u Gabonu i Kongu, ali i u zemljama koja nikad prije nije imala slučajeve izbijanja bolesti.

"Još je rano reći imamo li pouzdan obrazac praćenja rizika od izbijanja zaraza, ali iskoristili smo cjelokupno znanje koje smo imali o tome kako klima i staništa zajednički stvaraju pogodne uvjete za razvoj zaraze i njenog prijenosa na ljude i o tome gdje je najvjerojatnije da će ljudi i životinjski prijenosnici biti u kontaktu", kazao je Redding.

Znanstvenici vjeruju da u zoonotske bolesti, odnosno bolesti izazvane virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, spada i SARS-CoV-2 virus koji uzrokuje bolest COVID-19. Dosad se za predviđanje takvih bolesti oslanjalo na nadziranje i pripravnost. "Nadziranje se odnosi isključivo na identificiranje prvih slučajeva zaraze, odnosno pronalaženje nultog pacijenta i na pravovremenu reakciju. Svaki virus koji predstavlja prijetnju u budućnosti već postoji. Zašto onda čekati?", kaže Dennis Carroll, bivši direktor Američkog ureda za pandemije i nadolazeće prijetnje.