Kako korona virus mijenja tehnologiju

Epidemija koronavirusa donijela je u kratkom vremenu brojne promjene u načinu života građana i funkcioniranju društva, ali i pokrenula brojne internetske procese, prisilivši ljude da u samo nekoliko dana počnu koristiti napredne komunikacijske alate.

Proces selidbe brojnih društvenih radnji na Internet, od škole na daljinu do online usluga i osobnih kontakata, Hini su prokomentirali internetski stručnjaci Marko Rakar i Lucijan Carić koji očekuju da će se zbog koronavirusa na području tehnologije dogoditi brojne promjene, unatoč nedostatku volje da se postojeći način rada prilagodi tehnologijama 21. stoljeća.

Internet možda nije dobio novo značenje, ali je njegova važnost sigurno narasla, što bi se vjerojatno dogodilo i prirodnim putem, no sada se ta potreba naglo povećala, rekao je Carić.

Selidba u virtualni svijet po njegovim se zapažanjima odvija malo kaotično, no smatra da će s primjenom postojećih i razvojem novih tehnologija stvari relativno brzo sjesti na svoje mjesto.

U okolnostima epidemije zbog koje su zatvorene škole, trgovine, kafići i ukinut javni prijevoz brojni ljudi svoj posao rade od kuće, no pitanje je, kaže taj stručnjak, koliko ih može raditi putem Interneta.

Dok se u mnogim djelatnostima dostupne tehnologije već naveliko koriste, postoje djelatnosti u kojima to nije moguće, a za neke treba razviti nova ili doraditi postojeća rješenja, rekao je Carić.

Brojne mogućnosti nisu implementirane

Taj stručnjak primjećuje da bi se, zahvaljujući tehnologijama brojne uredske poslove moglo automatizirati pri čemu za puno poslova ni ne bi ni trebao ljudski rad, što može biti dobra ili loša vijest, a u puno segmenata nove tehnologije iz nekog razloga nisu implementirane.

Primjerice, od velikih trgovačkih lanaca mješovitom robom samo jedan ima dostavu, iako je broj ljudi kojima trebaju takve usluge sigurno porastao.

"U 21. stoljeću to mi je apsurdno i razlog mi nije jasan", rekao je Carić, napominjući da su nasuprot pričama o neisplativosti brojni ljudi spremni platiti premiju kako bi izbjegli čekanje pred blagajnom jer boravak u zatvorenom prostoru s drugim ljudima predstavlja najveći rizik.

Carić se ipak nada da će se proces informatizacije u Hrvatskoj ubrzati silom prilika jer nam je to sada jako potrebno, a kada se pogledaju trendovi razvijenih zemalja kasnimo godinama. Država se, ustvrdio je, slabo prilagodila suvremenim tehnologijama a tvrtke kako koja.

Prije svega, smatra, treba se pobrinuti da infrastruktura radi, a tu ne bi trebalo biti puno teškoća jer je Internet dizajniran da podnese veliku količinu prometa iako se može pojaviti problem u radu aplikacija koje se možda neće moći odmah nositi s povećanim zahtjevima.

Veliki problem nedostatak volje za prilagodbu 21. stoljeću

No, veliki problem predstavlja sigurnost, a najveći nedostatak kapaciteta, posebice stručnih, ali i volje, da se postojeći način rada prilagodi tehnologijama 21. stoljeća. „Naša država živi na tehnološkim postulatima 19., a ne 21. stoljeća, što je zapravo tragedija", zaključio je Carić.

Procjenjuje da će rizik za hakerski napad na računalne sustave institucija i tvrtki porasti zbog oportunizma i činjenice da će puno ljudi ostati bez posla, među njima i dio informatičkih stručnjaka.

Osim toga, kaže Carić, ako se poslovanje bude selilo na internet, čemu se nada, to će automatski povećati i broj prilika za one zlonamjerne.

Što se škola tiče, smatra mogućim da će se razviti neko novo školstvo, ako ništa neki kombinirani oblik edukacije u kojem je fizička prisutnost samo jedan dio, no ne vjeruje jako u takav ishod.

Carić očekuje da će se na području tehnologija dogoditi velike promjene i napredak, te da će svijet nakon pandemije u tehnološkom smislu biti daleko bolji.

"Kao što su sada veliki rizici, tako su i velike prilike. Oni koji prihvate izazove i prilagode se, najbolje će proći na duge staze, a ovo nije sprint, prije je maraton - to svi trebaju znati", zaključio je Carić.

Manje putovanja više telekonferencija

Internetski stručnjak Marko Rakar očekuje također da će nove okolnosti pokrenuti dosta informatičkih procesa jer će oni koji donose odluke i upravljaju sustavima uočiti prednosti takvog rada, što znači da će biti manje putovanja a više telekonferencija, više mailova a manje sastanaka.

Učinkovitost će narasti zbog toga što nas je sila prisilila da prigrlimo priliku, rekao je Rakar, koji očekuje da će se pojedinci i tvrtke tim potrebama jako brzo prilagoditi.

No, u državnim i javnim servisima ima otpora jer su ti ljudi dijelom nezainteresirani zato što njihov učinak nema nikakve veze s plaćom koju primaju, a osim toga ljudi koji odlučuju ili bi trebali nuditi rješenja nemaju vizije ni edukacije da guraju promjene.

"Naravno, kao i drugdje, sila je napravila dio te transformacije i kada jednom duh izađe iz boce neće ga više moguće vratiti nazad i pritisak na javni sektor bit će jači nego ikad", zaključio je Rakar.

Taj stručnjak primjećuje da Hrvatska po pitanju sigurnosti kaska za ostatkom svijeta iako, kao i u drugim područjima ima talente i kompanije koje imaju kapaciteta i znanja da nam svima pomognu.

Rakar upozorava pritom da u času kada se ad hoc, bez plana i strategije otvaraju razni načini komunikacije uvijek postoji povećani rizik za hakerski napad.

Nada se da će nas hakeri ipak mimoići, ali i da ćemo napraviti sve što je potrebno kako bi se povećalo opću razinu sigurnosti javnih i privatnih računalnih sustava.

Rakar kaže da nije upoznat s izazovima s kojima se telekomi ovih dana susreću, a pretpostavlja da je podatkovni promet vjerojatno eksponencijalno narastao te da nije lagano održati razinu usluge.

No, s druge strane, to je apsolvirana i dobro poznata tehnologija i stručnjaci znaju što i gdje moraju napraviti da bi teškoće, ako postoje, mogle biti ublažene ili u cijelosti riješene, rekao je Rakar koji smatra da ne moramo previše brinuti o tome.

Masovne pozitivne posljedice na društvo

Iako vjeruje da će se djeca nakon što prođe opasnost od prijenosa zaraze vratiti u školske klupe predviđa da će dio nastavnih materijala biti trajno prenesen u oblak i da će se neke materijale i lekcije ubuduće učiti na internetu.

"U učionici ovisite o talentu profesora koji je ispred vas, dok na Internetu možemo tražiti i pronaći super talentiranog učitelja ili profesora koji će bilo koju lekciju napraviti bolje, zanimljivije i pedagoški kvalitetnije", rekao je Rakar. On očekuje da će i nastavnici pratiti što rade njihovi kolege i da će svi iskoristiti priliku da ponešto nauče i budu bolji i motiviraniji.

Prelazak cijelog školskog sustava na internet koji se dogodio, po Rakarovim riječima imat će masovne pozitivne posljedice na društvo u godinama koje dolaze.

"Naravno da ima i početnih nesnalaženja i grešaka, ali jednako tako nove situacije stvaraju nove prilike i nove heroje i mislim da ćemo barem u tom smislu izaći bolji nego što smo ušli", rekao je.

Iako ne smatra da je internet u doba koronavirusa dobio novo značenje jer se već desetljećima sve što je imalo bitno događa putem interneta, primjećuje da su mnogi tek sada shvatili alate koje im internet pruža.

"To znači da smo u roku od nekoliko dana odjednom savladali napredne alate, pa odjednom možemo raditi od kuće ili sudjelovati u telekonferencijama s desetinama sudionika", zaključio je Rakar, primijetivši kako svi kolektivno shvaćaju da je to lakše nego što je izgledalo.