Kako doručkuju Hrvati i što rade krivo

Hrvati najčešće započinju dan konzumirajući pecivo, kruh ili tost sa namazima, te svježe voće, žitarice, müsli ili pahuljice, svježi sir i salame.

Gotovo polovica građana koji preskaču doručak ističe kako nema vremena za doručak ili nisu stekli tu naviku.

Muškarci najčešće doručkuju hrenovke, jaje na oko, kajganu sa i bez dodataka, kekse, kuhano jaje, pekarske proizvode, salame, slaninu, tost sa šunkom ili sirom, dok nježniji spol češće odabire laganije obroke kao što su svježe voće, žitarice, müsli pahuljice te griz ili čokolino.

Istraživanje je pokazalo i da ispitanici doručak prvenstveno doživljavaju kao obrok koji se konzumira kod kuće, iako zaposlene osobe u najvećoj mjeri doručkuju izvan kuće.

Osobe s višom školom ili fakultetom češće doručkuju od osoba sa srednjom školom, a na učestalost doručkovanja utječu i prihodi. Tako osobe s mjesečnim prihodom kućanstva između 4.000 i 10.000 kuna češće svakodnevno doručkuju od osoba čiji je mjesečni prihod kućanstva viši od 12.000 kuna.

Čak 90 posto Hrvata, iako ih veliki broj ne doručkuje, razumije važnost doručka i utjecaj tog obroka na ostatak dana. Smatraju da doručak osigurava više energije, bolju koncentraciju, bolje raspoloženje te učinkovitost u radu i kreativnost.

Žene u značajno većoj mjeri od muškaraca navode da troše više vremena na odijevanje nego na doručak, kao i da troše podjednako vremena na odijevanje i doručak.

Nezaposleni, kućanice te učenici i studenti troše pak više vremena na odijevanje nego na doručak u odnosu na umirovljenike. Značajno će manje osoba potrošiti više vremena na odijevanje nego na doručak, pokazalo je istraživanje.