Kako će trenutni sukobi na Bliskom Istoku utjecati na tržište

U učestalo promjenjivom svijetu globalne geopolitike, financijska se tržišta pokazuju nevjerojatno otpornim na turbulencije. No, tijekom posljednjih četrdesetak godina, burze su preživjele kratkoročna padove kao odgovor na razne geopolitičke krize. Ono što nas čudi je još brži oporavak koji uslijedi nakon ovakvih padova. Čak i nakon tragičnih incidenata poput napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna ili usred ratnih sukoba poput ovih koji se trenutno odvijaju u Ukrajini, europski indeksi pokazali su izvanrednu sposobnost oporavka. U tom kontekstu, nedavni sukob između Izraela i Hamasa pokreće raspravu o mogućim utjecajima na europsko gospodarstvo i financijska tržišta.

Povijesno gledano, u proteklih 40 godina europski indeksi (reprezentativna vrijednost - DAX Indeks u Frankfurtu) pokazali su kratkoročni pad cijena na datume raznih geopolitičkih događaja (ratovi, vojne operacije, teroristički akti i slično). Istodobno, unutar mjesec dana od početka geopolitičkog događaja, u većini slučajeva indeksi su se oporavili i počeli rasti iznad starih vrijednosti (uključujući napade 11. rujna, terorističke napade u Londonu i Madridu te vojne sukobe u Ukrajini).

Također je važno napomenuti da je osjetljivost europskih indeksa na niz nedavnih sukoba između Izraela i njegovih susjeda relativno niska, što ukazuje da će trenutna eskalacija na Bliskom Istoku vjerojatno imati vrlo ograničen ili nikakav učinak na gospodarstvo i dionice europskog tržišta.

Izrael je tek 25. najveći trgovinski partner Europske Unije, predstavljajući samo 0,8% ukupne robne trgovine EU-a u 2022. godini. Situacija vezana uz cijene dionica je takva jer sukob između Izraela i Hamasa trenutno ne uključuje nove velike sudionike (poput Irana npr.), što je dobar pokazatelj za tržište i opravdava stabilnost te ne ostavlja poguban učinak na europsko gospodarstvo.

Ako bi sukob eskalirao, ključni potencijalni rizik za Europu leži u poremećaju opskrbe naftom (npr. poremećaj u Hormuškom tjesnacu između Irana i UAE), što bi vjerojatno rezultiralo skokom cijena nafte. Ipak, analitičari Freedom24 smatraju da je takav scenarij malo vjerojatan. Općenito, ne očekuju nikakva ograničenja u opskrbi nafte ili zemnog plina od strane zemalja Bliskog istoka. Čimbenik rizika je veći pritisak na Iran od strane SAD-a i EU-a, što bi moglo utjecati na smanjenu proizvodnju nafte - u ožujku ove godine Iran je povećao proizvodnju za 0,48 milijuna barela dnevno (izvor: tradingeconomics.com). U slučaju širenja vojnog sukoba (bez ograničenja opskrbe naftom) cijene nafte mogle bi imati dodatan „geopolitički porez", što bi kratkoročno izvršilo pritisak na europsku inflaciju. A veća inflacija i više kamatne stope faktor su ranjivosti europskog gospodarstva.

Freedom24 pretpostavlja kako ćemo, u slučaju da sukob između Izraela i Hamasa nastavi eskalirati, osjetiti kratkoročni pritisak na razne industrije, uključujući financijske ustanove, cijene tehnologija i materijala, a građani će dva puta razmisliti o trošenju novca na stvari koje nisu svakodnevna potreba.

S druge strane, ne očekuju da će utjecaj sukoba na Bliskom istoku imati dugoročni učinak na tržište i raspoloženje ulagača u Europi. Kao što vidimo, nakon tri dana pada prinosa 10-godišnjih njemačkih državnih obveznica, svi prinosi su porasli na lokalne maksimume u roku od tjedan dana, a DAX Indeks je rastao dva dana u nizu. Cijene nafte rasle su dva tjedna (s 82 na 93,3 američkih dolara), ali su potom izgubile veći dio akumuliranog rasta. U cjelini, regija bi trebala ostati neutralna: trenutne procjene su ispod povijesnih razina, dok Europa nastavlja balansirati na rubu recesije (BDP je smanjen za 0,1% u 3. kvartalu).

Kao što je ranije istaknuto, sukob na Bliskom istoku vjerojatno će biti ograničene prirode i neće imati primjetan utjecaj na EU. Istodobno, ako dođe do scenarija eskalacije ili potencijalnog pogoršanja gospodarske situacije u EU, ulagači se mogu zaštititi sljedećim okladama:

1. Povećanje udjela zlata u portfelju na 7-10%;

b. Povećanje udjela obveznica na 25-35% portfelja. Raspodjela pozicija između kratkih i dugih obveznica može biti jednaka - rast geopolitičkih rizika i/ili rast rizika recesije potaknut će pad prinosa dugoročnih obveznica.

c. Povećanje udjela komunalnih usluga, zdravstva i potrošačkog sektora (u manjoj mjeri) na 25-35%;

d. Povećanje udjela tvrtki obrambenog sektora u portfelju na 10-20%. Sektor obrane mogao bi biti među dobitnicima rasta geopolitičkih napetosti, a s obzirom na nedavne izjave političkih čelnika, mogao bi dobiti poticaj kao rezultat povećanja vojnih proračuna EU-a.