Kada nestaje keš u HR i sve postaje digitalno?

S prvim danom 2023 godine Hrvatska je dobila euro kao novu valutu. No, opipljivi euro u našim rukama sve više zamjenjuje onaj digitalni, a Hrvatska je na putu prema značajnoj promjeni u načinu na koji njezini građani upravljaju financijskim transakcijama. Iako se gotovina još uvijek široko koristi, sve veća popularnost rješenja za digitalno plaćanje signalizira budućnost u kojoj fizički novac kroz svega nekoliko godina neće biti dominantan medij i na našim prostorima.

Digitalni novac obuhvaća bilo koju valutu, novac ili novcu sličnu imovinu kojom se primarno upravlja, pohranjuje ili razmjenjuje na digitalnim platformama. Uključite kriptovalute, digitalne valute središnje banke i sustave digitalnog plaćanja (PayPal, Revolut itd.). Uvođenjem digitalnog novca, uz ostalo želi se osigurati i veća učinkovitost na razini cijele EU u borbi protiv pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma.

Sjeverna Europa prednjači po primjerni digitalnog novca. Države poput Švedske, Danske i Finske prednjače u bezgotovinskom poslovanju, a procjena je kako danas u Švedskoj samo oko 1% gospodarstva posluje s gotovinom. Švedska kruna već se dulje vrijeme ne može kupiti nigdje izvan Švedske i gotovo u cijelosti je nestala u papirnatom obliku - naglašava Sanela Dropulić, futurologinja i stručnjakinja za upravljanje novcem, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem.

Koliko bi brzo Hrvatska mogla u potpunosti prijeći na bezgotovinsko društvo i koje izazove i prilike to donosi?

Od goveda do zlata

Novac ima dugu i fascinantnu povijest, razvijajući se od jednostavne razmjene do složenih digitalnih valuta koje danas koristimo. Prije novca ljudi su se oslanjali na izravnu razmjenu dobara i usluga. Ovaj je sustav funkcionirao u malim zajednicama, ali je postao neučinkovit kako su društva rasla, što je dovelo do potrebe za fleksibilnijim sredstvom razmjene - podsjetila je Sanela Dropulić, futurologinja i stručnjakinja za upravljanje novcem.

• Najraniji oblik novca uključivao je predmete koji su imali vrijednost.

• Goveda: Korištena kao sredstvo razmjene u ranim agrarnim društvima.

• Žitarice: U drevnoj Mezopotamiji žitarice poput ječma korištene su za trgovinu.

• Plemeniti metali: zlato i srebro bili su vrlo cijenjeni i postali su neke od prvih standardiziranih valuta.

• Mezopotamija i Sumerani (3000. pr. Kr.): Jedna od najranijih civilizacija koja je razvila oblik novca bili su Sumerani u Mezopotamiji, koji su koristili srebro kao valutu, vagano u određenim iznosima za trgovinu robom.

• Prvi pravi novčići iskovani su na području današnje Turske oko 600. pr. Kr. Ti su novčići bili izrađeni od prirodne legure zlata i srebra, i utisnuti simboli koji jamče njihovu vrijednost.

U Švedskoj prvi europski papirnati novac

Kinezi su prvi koristili papirnati novac za vrijeme dinastije Tang (618. - 907. n. e.), a prve europske novčanice izdala je Stockholm Banco u Švedskoj 1661. godine. Do 18. stoljeća mnoge su europske zemlje počele usvajati papirnu valutu, uglavnom potaknutu trgovinom i potrebom za prijenosnijim oblicima bogatstva.

Digitalni novac (1990-danas) intenzivno jača s porastom uporabe interneta. Kriptovalute kreću 2009. s izumom Bitcoina od strane anonimne osobe (ili grupe) poznate kao Satoshi Nakamoto. Kriptovalute su decentralizirane digitalne valute koje se oslanjaju na blockchain tehnologiju. Kriptovalute ne kontrolira nijedna vlada i rade na temelju kriptografskih načela.

Hrvatska tranzicija

Ukratko - novac se transformirao iz jednostavne razmjene u digitalne i decentralizirane oblike poput kriptovaluta. Svaka faza u njegovoj evoluciji oblikovana je potrebama društava, tehnološkim napretkom i željom za učinkovitijim i sigurnijim načinima za olakšavanje trgovine.

Stručnjaci predviđaju da će Hrvatskoj trebati između 10 i 15 godina u potpunosti prihvati digitalni novac, usklađujući se s trendovima koji se vide u digitalno naprednijim europskim zemljama. Uvođenjem eura 2023. Hrvatska je u dobroj poziciji za integraciju s planiranim digitalnim eurom Europske središnje banke koja ubrzano radi na ovom zahtjevnom monetarnom poslu.

Siva ekonomija ne voli digitalne valute

Prelazak na digitalna plaćanja neizbježan je. Hrvatska već bilježi porast upotrebe aplikacija za mobilno bankarstvo, beskontaktnog plaćanja i digitalnih novčanika. Međutim, ova će tranzicija potrajati jer zahtijeva i tehnološku infrastrukturu i prihvaćanje društva, u kojemu je gotovila ili popularno zvani keš duboko ukorijenjen, u velikom dijelu i zbog raširene "sive ekonomije" koja ne trpi digitalizaciju - ocjenjuje Sanela Dropulić, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem. Ističe i kako osim segmenta hrvatske sive ekonomije u kojoj još uvijek mnogi plivaju, otpor treba očekivati u određenim dijelovima hrvatskog društva i zbog ograničene digitalne pismenosti.

Mnogi stariji građani još uvijek preferiraju gotovinu za svakodnevne transakcije i mogu se osjećati preopterećeni brzim tempom digitalne transformacije. Bit će ključno osigurati uključivanje ovih skupina kroz obrazovanje i podršku. Otpor će se pojaviti u manje urbaniziranim dijelovima Hrvatske gdje nedostaje digitalna infrastruktura, te u kojima se mnogi građani još uvijek uvelike oslanjaju na gotovinu. Male tvrtke i obrti, posebno na lokalnim tržištima i u ruralnim regijama (tržnice na primjer), prvenstveno posluju na osnovi gotovine, pa u tom segment možemo očekivati opiranje promjeni zbog zabrinutosti oko transakcijskih naknada, tehnoloških ulaganja i promjena u načinu na koji posluju - predviđa futurologinja Sanela Dropulić.

Prema društvu bez gotovine

Ova futurologinja ističe da će uspjeh digitalnog novca ovisit će o dostupnosti brzih, sigurnih mreža u cijeloj državi, a što trenutačno nije slučaj u mnogim dijelovima Hrvatske.

Također je nužno, naglašava Dropulić, provesti pismenost građana na veću razinu, osobito je osigurati starijim generacijama, kojima nedostaje znanja za pouzdano korištenje digitalnih financijskih usluga. Morat će se povesti ulaganja u obrazovne programe kako bi se olakšala ova tranzicija na digitalnu valutu koja ne neizbježna.

Jedan od posebnih problema bit će zabrinutost građana za sigurnost vlastitih digitalnih transakcija i privatnost podataka. Rješavanje ovih problema kroz snažne sigurnosne mjere i kampanje podizanja javne svijesti bit će ključno za dobivanje širokog prihvaćanja, uočava futurologinja Dropulić.

Najviše uspjeha u prijelazu na digitalni novac vjerojatno će se vidjeti u velikim urbanim sredinama. Gradovi poput Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke već bilježe široku primjenu digitalnih metoda plaćanja.

Mlađe generacije (do 35 godina starosti) prihvaćaju digitalni novac brže od bilo koje druge demografske skupine. Oni već koriste aplikacije za mobilno bankarstvo, kriptovalute i beskontaktna plaćanja u svakodnevnom životu i pokretat će budućnost bezgotovinskog gospodarstva u Hrvatskoj. Svakako treba naglasiti da će turizam kao jedna od najvećih hrvatskih industrija, igrati ključnu ulogu u ubrzavanju korištenja digitalnog novca. Ino - turisti i gosti očekuju besprijekorna digitalna plaćanja, a hrvatski ugostiteljski i maloprodajni sektori sve više ispunjavaju ta očekivanja, što dovodi do šireg prihvaćanja digitalnog eura u sve većem dijelu Hrvatske - smatra futurologinja Sanela Dropulić.

Ističe da je put do bezgotovinskog društva u Hrvatskoj uvelike u tijeku, ali zahtijevat će koordinirane napore vlade, financijskih institucija i realnog sektora. Digitalni novac donijet će puno prednosti, a posebice održivijem gospodarstvu (smanjena potreba za fizičkim novcem, niži otisak na okoliš).

Budućnost digitalnog novca u Hrvatskoj ne samo da je neizbježna, već predstavlja i mnoštvo prilika za inovacije, učinkovitost i uključivanje. Međutim, potrebno je pažljivo planiranje kako nitko ne bi bio zaostavljen u prijelazu - zaključuje Sanela Dropulić, futurologinja i stručnjakinja za upravljanje novcem, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem.