Kad bi svi na zemlji živjeli poput Hrvata, trebali bismo više od dva planeta

Podatci su to objavljeni u novom izdanju WWF-ova "Living Planet Reporta" (Izvješće o živućem planetu), vodećeg istraživanja o zdravlju planeta za 2010. godinu. Općenito, "naše potrebe za prirodnim resursima udvostručile su se od 1966. godine. Kako bismo održali svoj stil života, koristimo vrijednost istovjetnu 1,5 vrijednosti prirodnih resursa planete. Nastavimo li živjeti iznad Zemljinih mogućnosti, do 2030. trebat ćemo vrijednost dviju planeta kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe", navodi se u izvješću.

"Novo izvješće WWF-a otkriva da Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Primjerice, kada bi svi na zemlji živjeli poput Hrvata, trebali bismo više od dva planeta", ocijenila je Stella Šatalić iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju tog ogranka WWF-a.

Izvanredna prirodna baština komparativna je prednost Hrvatske u Europi. Tako Hrvatska privlači više od 11 milijuna posjetitelja svake godine. WWF poziva hrvatsku vladu da smanji prijetnje zaštićenim područjima te da ih integrira u razvojne planove kako bi pridonijeli prirodi, ljudima i razvoju, stoji u priopćenju WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj. U usporedbi s Hrvatskom, BiH i Srbija imaju niži "ekološki otisak", iako je on i dalje prevelik za Zemljine mogućnosti održivosti.

Ekološki otisak prati područje biološki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekološke resurse i servise - hranu, vlakna i drvo, zemljište na kojem će se graditi kao i zemljište koje će apsorbirati ugljični dioksid (CO2) oslobođen spaljivanjem fosilnih goriva. Stil života u BiH iziskuje 1,5 prirodnih vrijednosti planeta, dok u Srbiji zahtijeva 1,3 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska.

WWF-ov "Living Planet Report" dokumentira promjenu stanja biološke raznolikosti, ekosustava i ljudsku potrošnju prirodnih dobara. Izvješće spaja dva najsveobuhvatnija skupa podataka - o stanju svjetske biološke raznolikosti (Living Planet indeks) i o ljudskoj potrošnji prirodnih resursa (Ekološki otisak).

Deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su Ujedinjeni Arapski Emirati (5,9 vrijednosti prirodnih resursa planeta), Katar, Danska, Belgija, SAD, Estonija, Kanada, Australija, Kuvajt i Irska. Najmanji ekološki otisak ima Timor (0,24). Za borbu s najhitnijim problemima planeta, WWF traži osobito povećanje udjela zaštićenih područja te da se zaustavi pretjerano korištenje vode i fragmentacija slatkovodnih sustava.

Prateći divlje vrste, Living Planet indeks također prati i zdravstveno stanje ekosustava. Od 1970. indeks je pao za oko 30 posto. Taj globalni trend sugerira da degradiramo prirodne ekosustave po stopi bez presedana u ljudskoj povijesti. WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. (hina/metro-portal)