Javni sektor mora dati veći doprinos borbi protiv krize

Prema podacima istraživanja portala MojPosao, svaka peta osoba (18%) u Hrvatskoj se boji zaraze koronavirusom. Najviše ispitanika, gotovo polovica (43%), virusa se boji samo donekle, dok čak 39% osoba uopće ne strahuje od zaraze.

Iako od koronavirusa više obolijevaju muškarci, oni ga se i u manjoj mjeri boje. Gotovo polovica (45%) muškaraca i trećina žena (34%) ne boji se zaraze virusom.

Očekivano, od zaraze koronavirusom više strahuju starije osobe. Četvrtina ispitanika starijih od 45 godina (24%) ne boji se zaraze, dok je kod mlađih ispitanika taj postotak bliže polovici.

Gospodarske prilike i koronavirus

Velika većina osoba (87%) smatra da će se posljedice koronavirusa negativno odraziti na gospodarske prilike u zemlji. Ispitanici koji ne vjeruju da će se to dogoditi (13%), svoj stav pojašnjavaju riječima kako je „potrošnja veća nego prošle godine u ovo vrijeme".

Nešto veći broj visokoobrazovanih ispitanika (91%), nego onih sa srednjom stručnom spremom (86%) smatra kako će koronavirus ostaviti značajan trag na gospodarske prilike.

Pozitivniji pogled na učinke epidemije na gospodarstvo imaju mlađi ispitanici; njih 81% smatra da će epidemija negativno utjecati na gospodarstvo, dok isto mišljenje dijeli oko 90% ispitanika starijih dobnih skupina.

Ispitanici predviđaju da će u najvećoj mjeri negativne posljedice osjetiti turizam (94%), proizvodnja (49%) i transport i logistika (42%). S druge strane, ispitanici ocjenjuju kako će aktualna kriza najmanje pogoditi tvrtke koje posluju u sektoru IT-a.

Utjecaj epidemije na poslovanje tvrtke

Više od polovice ispitanika (54%) tvrdi kako je, kao direktna posljedica krize, obim posla u tvrtkama u kojima rade već umanjen, dok svaka peta osoba navodi da zbog epidemije imaju i više posla nego što su to navikli.

Polovica ispitanika predviđa (51%) kako će kriza po svom završetku ostaviti negativne posljedice na poslovanje tvrtke u kojoj su trenutno zaposleni. Manji broj ljudi (10%) vjeruje u pozitivan ishod i nada se kako će se obim posla povećati kad se epidemija smiri.

Značajan broj ljudi (39%) smatra kako će se, kada prođe epidemija, poslovanje tvrtke vratiti „u normalu" i to ponajprije u tvrtkama koje rade na dugoročnim, stabilnim projektima.

Javni sektor mora dati veći doprinos borbi protiv krize

Direktor portala MojPosao Igor Žonja ističe kako su odgovori ispitanika očekivani i upozorava kako će s vremenom stanje u gospodarstvu biti sve nepovoljnije.

„Gospodarska aktivnost je trenutno umanjena za bar 60%, a s obzirom na to da ćemo vrlo vjerojatno izgubiti sezonu, odnosno cijelu godinu prihoda od turizma, situacija će biti još teža, a gospodarska aktivnost snižena za 80% ili više.

SAD je kao mjeru pomoći svojim stanovnicima i gospodarstvu odredio paket od 2000 milijardi dolara, a podjednak iznos bi trebala odvojiti Europska unija. No, EU je zasad odredila 37 milijardi eura, a od tog iznosa će Hrvatska moći koristiti oko 1,2 milijarde, što nikako nije dovoljno jer nam je potrebno 15-20 milijardi eura.

I dok je s jedne strane EU nedovoljno solidarna, naša vlada je neodlučna.

Ako smo već donijeli odluku da se ne ide s oprostom dugovanja, do čega će u konačnici u dosta slučajeva ipak doći, vrijeme odgode plaćanja mora biti kudikamo duže, a one koji će pokušati iskoristiti ovu situaciju treba drastično kažnjavati.

Također, javni sektor mora pružiti značajniji doprinos borbi protiv krize, i to optimizacijom nabave, smanjenjem plaća i otpuštanjem dijela zaposlenih.

Vlada mora odlučnije reagirati i bez oklijevanja građanima i gospodarstvu omogućiti sva sredstva koja trenutno imamo na raspolaganju. Vrijeme je ključna varijabla, a ako zakasnimo s reakcijom niti veći iznosi nam neće biti dovoljni da nas izvuku iz negativne spirale", ističe Žonja.