Irska će prihvatiti Lisabonski ugovor, problem je i dalje Češka

Irski birači u petak će po drugi put na referendumu glasovati o Lisabonskom ugovoru, ali ovaj put s više izgleda za pozitivan ishod, pa bi se pozornost ubrzo mogla premjestiti na Češku, gdje se naziru novi problemi za ključni dokument koji donosi bitne promjene u institucionalnom ustroju Europske unije.

Za razliku od prvog referenduma u Irskoj, zadnja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se potpora Lisabonskom ugovoru kreće oko 55 posto, 27 posto Iraca namjerava glasovati protiv, a nešto manje od 20 posto je neodlučno. Većina analitičara slaže se u tome da je financijska i gospodarska kriza koja je teško pogodila Irsku u drugoj polovici prošle godine u velikoj mjeri pridonijela promjeni raspoloženja birača, koji se pribojavaju da bi još jedno 'ne' dovelo do izolacije Irske unutar EU-a, što bi otežalo izlazak iz krize.

S očekivanim prihvaćanjem u Irskoj, priča s Lisabonskim ugovorom ipak neće biti završena. Dobije li potporu irskih birača, preostaje još dovršetak postupka ratifikacije u Poljskoj i Češkoj, u kojima su parlamenti dovršili ratifikacijski postupak, ali nedostaju još potpisi šefova država. Poljski predsjednik Lech Kaczynski obećao je da će potpisati ratifikaciju kad Lisabonski ugovor potvrde Irci i s njegove strane ne očekuju se problemi.

Probleme Uniji zadaje češki predsjednik Vaclav Klaus, koji bi mogao pokušati odgoditi dovršetak ratifikacije Ugovora sve do sljedećih parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji. Britanski oporbeni čelnik David Cameron, čiji konzervativci imaju velike izglede da pobijede laburiste, već je obećao da će raspisati referendum o Lisabonskom ugovoru ako ne stupi na snagu do trenutka kada on dođe na vlast. Imajući u vidu euroskeptičnu britansku javnost, Lisabonski ugovor teško bi prošao na eventualnom referendumu.

Skupina čeških senatora lojalnih predsjedniku Klausu zatražila je u utorak od ustavnog suda da ponovno razmotri usklađenost Lisabonskog sporazuma s češkim ustavom, a Klaus bi odgodu stavljanja potpisa mogao pravdati time da čeka pravorijek ustavnog suda.

Međutim, francuski državni tajnik za europske poslove Pierre Lellouche izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu kako ne vjeruje da će Klaus moći dugo blokirati ugovor.

"Klaus neće moći dugo izdržati. Pritisak na njega bit će vrlo jak i ako bude želio blokirati institucionalnu sudbinu 500 milijuna Europljana, bit će neugodnih stvari za Češku Republiku", rekao je Lellouche.

Lisabonski ugovor, koji je u velikoj mjeri zadržao rješenja iz propalog europskog ustava, trebao bi osigurati lakše funkcioniranje Unije. Najvažnija promjena koju donosi odnosi se na način odlučivanja u EU. Uvodi se novi sustav dvostruke većine, što znači da je odluka prihvaćena ako za nju glasa 55 posto država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto građana Europske unije.

Druga velika novost je uvođenje funkcije predsjednika Europskog vijeća na mandat od dvije i pol godine, umjesto sadašnjeg sustava rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva. Sustav rotirajućeg predsjedništva međutim ostaje kod ministarskih vijeća, osim kada je u pitanju Vijeće za opće i vanjske poslove kojim će predsjedavati Visoki predstavnik za vanjsku politiku.

Ta osoba koja će ujedno biti i potpredsjednik Europske komisije bit će zadužena za vođenje vanjske politike Unije. To je, prema propalom Ustavu, trebao biti ministar vanjskih poslova EU-a, ali se odustalo od naziva ministar jer asocira na državu, a Britanija prije svega ne želi da EU ide u pravcu federacije.

Također je bitno smanjen broj područja o kojima se odlučuje konsenzusom i u kojima bi se ubuduće odluke donosile dvostrukom većinom. (hina/metro-portal)